VELIKI INTERVJU S MINISTROM OBRANE 'Vraćamo vojarne u Ploče, Pulu, Varaždin, a F-16 iznad Knina dokaz je saveza s Državom Izrael i SAD-om'

Ovo su dani kada je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević jedna od najtraženijih osoba. Uvijek je tako uoči obilježavanja obljetnice Oluje, u kojoj je sudjelovao kao jedan od zapovjednika, a sada kao jedan od ključnih organizatora obilježavanja. Njegova je bila inicijativa da se ove godine posebna odlikovanja dodijele umirovljenim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

No, na ovogodišnjoj proslavi prvi će put u zračnom programu sudjelovati i jedna strana država - Izrael, i to sa zrakoplovima F-16 Barak koje je Hrvatska odabrala za svoje Ratno zrakoplovstvo. Prvi avioni F-16, koji će dobiti ime po operacijama Oluja i Bljesak, u HRZ bi trebali stići za dvije godine.

U četvrtak su u Zagreb sletjela tri F-16 izraelske vojske. Sudjelovat će i u preletu iznad kninske tvrđave u nedjelju na obljetnici akcije Oluja. Je li točno da će u mimohodu sudjelovati i pripadnici američke vojske?

- Oluja je simbol pobjede, junaštva i zajedništva. To je kruna svih pobjeda u Domovinskom ratu.

Uvjeren sam da ćemo 23. obljetnicu operacije Oluja proslaviti dostojanstveno i u duhu zajedništva.

Na taj dan smo donijeli mir i slobodu našem narodu i želimo da se svi građani koji dođu u Knin, ali i u druge naše gradove, osjećaju ponosno i pobjednički.

Ove godine na proslavi Oluje sudjelovat će naši ključni saveznici i partneri - Sjedinjene Američke Države i Država Izrael i vojni izaslanici Velike Britanije, Njemačke, Poljske i drugih zemalja.

Zapovjednik Nacionalne garde Minnesote i zapovjednik Ratnog zrakoplovstva Nacionalne garde Minnesote prisustvovat će proslavi Oluje na kninskoj tvrđavi.

Nebom iznad Knina prvi će put u zračnom mimohodu preletjeti izraelski avioni F-16 Barak, što je velika čast i potvrda istinskog prijateljstva i partnerstva.

Nakon prošlogodišnje izjave američkog ministra Mattisa o operaciji Oluja, ovo je još jedno veliko priznanje i iskaz poštovanja prema našem narodu, hrvatskim braniteljima i Republici Hrvatskoj. Dokaz je to savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama i Državom Izrael.

Minnesota National Guard

U posljednje vrijeme aktivni ste u preimenovanju vojarni diljem Hrvatske. Kakvo ste stanje zatekli kada ste preuzeli Ministarstvo obrane i kakvo je stanje danas?

- Dolaskom na čelo Ministarstva obrane stanje koje sam zatekao nije bilo baš zadovoljavajuće. Proračun je bio u padu, vojnicima su tijekom godina oduzeta mnoga materijalna prava, izgubila se ta poveznica s Domovinskim ratom, izblijedio je i taj pobjednički duh koji je krasio hrvatske vojnike. Vojske u zapadnim državama prožete su simbolima i imenima ljudi koji su se tijekom povijesti i mnogih ratova iskazali junaštvom i koji su svojim životima branili svoje države. Zašto bismo mi bili iznimka!?

Vodili smo obrambeni Domovinski rat, mnogo je hrvatskih branitelja dalo svoje živote za slobodu, vojsku smo izgradili iz temelja i imamo razloga itekako biti ponosni na sve postignuto. Imena postrojbi iz Domovinskog rata moraju biti dio sadašnje Hrvatske vojske, ona su dio tradicije i hrvatskog identiteta.

Ljudi poput ratnog ministra Gojka Šuška, generala Bobetka, Blage Zadre, Andrije Matijaša Pauka, admirala Svete Letice Barbe, Damira Tomljanovića Gavrana, Ive Jelića, Predraga Matanovića, Marka Babića, kao i drugi heroji iz Domovinskog rata, moraju biti uzor današnjim i budućim generacijama hrvatskih vojnika.

Upravo u ovom tjednu uoči obljetnice operacije Oluja vojarnu Croatia imenovali smo po našim legendarnim Tigrovima te se sada vojarna zove Vojarna 1. gardijske brigade Tigrovi - Croatia. Na taj način smo im odali poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili za današnji mir.

Također, obišao sam radove u vojarni u Varaždinu, koja će nositi ime Sedme gardijske brigade Pume, koja je također dala golemi doprinos u Domovinskom ratu.

Naša je obveza čuvati uspomene na herojske postrojbe i junake Domovinskog rata. Zahvaljujući njima danas živimo u miru i slobodi.

Imaju li vojnici danas bolje uvjete nego što je to bilo primjerice 2016. godine?

- Čovjek je gravitacijsko središte Hrvatske vojske i svoj mandat sam zajedno sa svojim timom posvetio poboljšanju i vraćanju oduzetih materijalnih prava. Informacije koje povratno dobivam s terena potvrđuju da radimo sjajan posao, ljudi su zadovoljniji, za razliku od prije plaćen je rad koji obavljaju, a ne dužnost.

U nepune dvije godine mnogo toga smo napravili, uredili smo smještajne kapacitete, sportske objekte, što je za izravnu posljedicu imalo poboljšanje radnih uvjeta u vojarnama.

Također, izmjenama i dopunama Zakona o službi vratili smo dio oduzetih materijalnih prava, naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu.

Cilj nam je da se naši djelatnici osjećaju zadovoljno i motivirano na svojim radnim mjestima te da imaju uvjete primjerene današnjem vremenu i potrebama. Svjesni smo kako ima još mnogo prostora za poboljšanje, proces je to koji traje, ne možemo sve preko noći.

Zakon o Zakladi vojne solidarnosti izglasan je nedavno. Što je osnovni razlog osnivanja Zaklade i kako komentirate kritike da su službenici u MORH-u (pogotovo oni koji nisu vojnici) stavljeni u privilegirani položaj u odnosu na ostale državne službenike? Spominje se i da će tvrtke poput HEP-a uplaćivati u Zakladu? Je li to točno?

- Osnovni cilj i svrha Zakona o Zakladi vojne solidarnosti je pomoć našim djelatnicima. U fokusu je briga o našim ljudima, djelatnim vojnim osobama, ali i službenicima i namještenicima koji rade u potpori izvršenja zadaća pripadnika Hrvatske vojske. Došlo je vrijeme da Hrvatska vojska nakon 27 godina ima Zakladu vojne solidarnosti. Ovaj zakon omogućuje da pomognemo i pokažemo solidarnost našim ljudima kada je potrebno.

Zakon je podloga za osnivanje Zaklade radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima njihovih obitelji te radi pružanja financijske pomoći za liječenje teško oboljelih osoba. Jednoglasno je prihvaćen u Hrvatskom saboru sa 125 glasova i napravljen je po uzoru na druge zapadne moderne vojske.

Osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od sto tisuća kuna koji će na račun Zaklade uplatiti Ministarstvo obrane. Zaklada se može financirati iz prihoda od imovine, darovnica te može ostvariti prihode i iz dobiti određenih trgovačkih društava iz ingerencije Ministarstva obrane i odluku o tome donose tijela tih društava. Nije točno da će HEP uplaćivati sredstva u Zakladu.

Također, prihodi Zaklade ostvarivat će se i temeljem dragovoljnih novčanih priloga zaposlenika u obrambenom resoru te prihoda stečenih putem donacija i organiziranih dobrotvornih aktivnosti.

Prošle godine vratili ste vojsku u Vukovar i Sinj, najavili ste i povratak vojske u Ploče i Varaždin. Što je s tim projektima, kada možemo očekivati vojsku u tim gradovima?

- Napuštamo koncept putujuće vojske i vraćamo vojsku u naseljena mjesta, gdje je ona i tradicionalno bila prisutna.

Upravo se vraćam s obilaska vojarne u Varaždinu gdje su radovi u punom intenzitetu. Golemi posao napravili su hrvatski vojnici. Za očekivati je da će glavnina radova biti gotova do kraja ove godine, a ove i sljedeće godine očekujemo i pripadnike Hrvatske vojske, nasljednike legendarnih Puma u Varaždinu.

Prošli tjedan bio sam i u obilasku Ploča gdje se provode završni radovi, vojarna će u rujnu biti spremna za prihvat nove postrojbe Hrvatske vojske, mornaričko-desantnog pješaštva.

Drago mi je što se Hrvatska vojska vraća na sjever i na jug Hrvatske, što je od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Zašto baš Ploče, a ne primjerice Split? Hoće li se ustrojavanjem satnije mornaričko-desantnog pješaštva povećati brojčana veličina Oružanih snaga?

- Ploče su strateška točka Hrvatske vojske na jugu i buduće gravitacijsko središte Hrvatske ratne mornarice.

Kada pogledate trenutni operativni razmještaj Hrvatske vojske, onda se jednostavno Ploče nameću kao logično rješenje. Mi trenutno nemamo manevarsku postrojbu južnije od Knina. Gledajući sa strateške razine, područje južne Dalmacije, s vrlo specifičnim geografskim obilježjima, teško prohodnim terenom i relativno malenom dubinom teritorija zahtjevno je za braniti u slučaju konvencionalnih ugroza.

Kada još tome pridodate i vrijeme reakcije koje je potrebno da se manevarska postrojba izmjesti iz Knina, onda jednostavno dolazite do zaključka da je to područje nemoguće braniti. Pomorska smo zemlja s vrlo razvedenom obalom te smo zaključili kako nam je prijeko potrebna sposobnost mornaričko-desantnog pješaštva, gdje će snage brzim manevrom moći vrlo brzo reagirati na moru, kao i u priobalju. Ustrojavanjem ove satnije nećemo povećavati ukupnu brojčanu veličinu.

Planirate li možda još neke promjene u operativnom rasporedu Oružanih snaga?

- Provedenim analizama trenutnih sposobnosti zaključili smo da su nam potrebne nove sposobnosti, poput informacijskih i psiholoških operacija, sposobnosti vezane za kibernetički prostor, kao i sposobnosti bespilotnih letjelica. Primjerice, mi smo besposadne letjelice koristili u Oluji i vjerujte da ishod Oluje ne bi bio onakav bez bespilotnih letjelica.

Danas nam je ta sposobnost zapostavljena i zanemarena, a vidimo i u slučaju protupožarne sezone da je jako potrebna. U tijeku su planovi za ustrojavanje nove postrojbe za besposadne sustave, koja će imati sposobnosti strateškog i operativnog nadzora iz zraka.

Ove smo godine u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede te uz pomoć fondova Europske unije krenuli u nabavu novih bespilotnih letjelica koje će biti na uporabi u ova dva resora.

Kada možemo očekivati bespilotne letjelice u uporabi u Oružanim snagama i koja će biti njihova zadaća?

- Isporuku bespilotnih letjelica očekujemo tijekom listopada ove godine, a u operativnoj uporabi bile bi već početkom 2019. godine. Primjena ovakvih letjelica uistinu je raznovrsna, a koristit će se prvenstveno za potrebe Obalne straže, Ministarstva poljoprivrede, kao i za nadzor teritorija tijekom protupožarne sezone ili primjerice za nadzor granice. Pred ulaskom smo u schengensku zonu, imamo veliku granicu, tako da će nam ova tehnološki napredna sredstva uistinu biti od velike pomoći.

Tijekom 2017. godine nabavljeni su borbeno-izvidnički helikopteri Kiowa Warrior i samohodne haubice PzH 2000. Još prije toga nabavljeno je ukupno 126 vozila Patria za potrebe manevarskih postrojbi, ali njihova vatrena moć nije na zadovoljavajućoj razini. Kada se očekuje isporuka daljinski upravljane oružane stanice 30 mm?

- Slažem se, ne možemo se zadovoljiti samo oružanom stanicom kalibra 12,7 mm. Zato smo i postupno krenuli s opremanjem borbenih oklopnih vozila Patria s daljinski upravljanom oružanom stanicom, topom 30 mm, te protuoklopno raketnim vođenim sustavom Spike, čime povećavamo vatrenu moć.

Ugovori su potpisani, a s obzirom na to da se radi o tehničko naprednim oružanim sustavima, potreban je određeni vremenski period za izgradnju i integraciju na vozilo, tako da očekujemo 2020 završetak projekta za 8 vozila Patria. Što se tiče nastavka opremanja navedenim sredstvima, treba pričekati izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga koji će biti gotov do kraja ove godine i koji će dati smjernice daljnjeg razvoja i opremanja Hrvatske vojske.

Prema ugovoru, Brodosplit je ove godine trebao isporučiti HRM-u posljednji od pet naručenih obalnih ophodnih brodova. No, još nije isporučen ni prototip. Do kada mislite čekati isporuku?

- Ministarstvo obrane preuzet će brod tek kada budu ispunjeni svi taktičko-tehnički zahtjevi postavljeni ugovorom. Brod je trenutačno u fazi ispitivanja i mi ćemo čekati brod sve dok ne bude potpuno spreman i ispravan za operativnu uporabu. Imamo sasvim dovoljno brodova za izvršenje svih zadaća.

Hrvatska vojska se modernizira u tehničkom smislu. Što je obrazovanjem kadrova, kratkoročnim i dugoročnim? Koliko u budućnosti želite imati pilota, vojnika, časnika?

- Znanje je moć! Samo uz cjeloživotno obrazovanje naših vojnika, dočasnika i časnika možemo biti u korak s brzim sigurnosnim promjenama u svijetu. Znanje stvara razliku i ako želimo biti korak ispred onih koji nam predstavljaju prijetnju, moramo se konstantno usavršavati. Hrvatsko vojno učilište prati trendove i konstantno se prilagođava današnjem vremenu.

Za potrebe Hrvatske kopnene vojske ustrojeni su studiji Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva djeluje studij Aeronautike, dok smo za potrebe Hrvatske ratne mornarice ove godine formirali petogodišnji studij Vojnog pomorstva. Također mnogo ulažemo i u obrazovanje naših časnika na najprestižnijim vojnim školama diljem svijeta, u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, koji prenose naučena znanja, čime unapređuju i naš obrazovni sustav.

Pred nama je i transformacija Hrvatskog vojnog učilišta kako bi postao dio sveučilišne zajednice, a cilj nam je i 2020. godine krenuti sa Studijem domovinske sigurnosti.

Minnesota National Guard

Spomenuli ste studij Vojnog pomorstva u Splitu. Je li takav studij potreban s obzirom na to da već postoje petogodišnji sveučilišni pomorski studiji u Rijeci i Dubrovniku?

- Dosadašnja iskustva su nam pokazala da nam je prijeko potreban takav studij. Zadaće Hrvatske ratne mornarice sve su složenije, nužno je imati kvalitetne kadrove.

Moram naglasiti da studij nije osmišljen samo za Hrvatsku vojsku. Na ovom studiju školovat će se i pomorski časnici za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a bit će i međunarodnog karaktera. Već ove godine imamo dva studenta iz Crne Gore. Zadaće poput nadzora pomorske granice, nadzor ZERP-a, traganja i spašavanja zahtijevaju zajednički angažman državnih institucija u sklopu Sustava domovinske sigurnosti. Uvjeren sam kako ćemo provedbom ovog studija i izobrazbom pomorskih časnika osigurati još veću sigurnost na našem Jadranu.

Negdje smo na sredini protupožarne sezone. Ovogodišnja sezona se ne može nikako usporediti s prošlogodišnjom. Vrijeme je ove godine povoljnije pa nema tako mnogo požara. Koliko ste zadovoljni učinjenim od prošle godine? Jesu li sadašnje protupožarne snage spremnije nego što su to bile prošle godine?

Vrijeme jest povoljnije, i sigurno je to utjecalo na smanjenje broja požara, no ne treba zanemariti ni činjenicu da od ove godine djeluje združeno Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama, gdje su zajedno angažirani vatrogasci, hitne medicinske službe, djelatnici Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatske vojske i policije.

Njihovi zapovjednici i voditelji imaju prenesene ovlasti za hitno djelovanje/odlučivanje po dojavi o novom požaru.

To u praksi znači da se po uočavanju ili dojavi o požaru skraćuje vrijeme intervencije, npr. upućivanja kanadera na požarište, jer ga može uputiti vojni zapovjednik u Divuljama, koji je tamo zajedno s vatrogasnim zapovjednikom, a ne mora, kao ranije, tražiti odobrenje od Zagreba i čekati administrativne odluke. Evo jedan primjer; prošli tjedan je uočen novi požar u Kožinu - od zaprimanja dojave u operativnom centru u Divuljama od odlaska prvog kanadera na požarište prošlo je manje od 22 minute.

Naravno, to ne znači da opasnosti od velikih požara nema. Pratili smo i situaciju u Grčkoj, kojoj smo također ponudili pomoć u gašenju iz zraka. Nakon tragedije koja se tamo dogodila, namjeravamo analizirati i proučiti uzroke požara te postupke i probleme s kojima su se nosili tamošnji gasitelji, kako bi te naučene lekcije iskoristili za poboljšanje protupožarne spremnosti u RH.

Saznajemo da Hrvatska vojska priprema najveću vojnu vježbu od završetka Domovinskog rata. O čemu je riječ, gdje će se održati i što ćete pokazati?

- Vježba Velebit najvažniji je obučni događaj za Hrvatsku vojsku ove godine. Bit će to kruna mukotrpnog rada i obuke tijekom ove godine. Provedbom vježbe želimo testirati sposobnosti Hrvatske vojske za obranu Republike Hrvatske, što uključuje obranu zračnog prostora, obranu kopna i obranu na moru. Istovremeno će se vježba provoditi na nekoliko vojnih poligona gdje će biti angažirane snage Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatske ratne mornarice, Zapovjedništva specijalnih snaga i pristožerne postrojbe Glavnog stožera.

Cilj nam je u vježbi postići integrirano djelovanje svih angažiranih snaga, brz manevar snaga na kopnu i moru, preciznu i usklađenu vatrenu potporu i, što je najvažnije, visoku razinu borbene učinkovitosti. Uvjeren sam da ćemo provedbom vježbe te sposobnosti koje krasne moderne vojske i prikazati.

Koji su prioriteti Ministarstva obrane za iduću godinu?

- Zasigurno, prvi prioritet su pripremne aktivnosti za prihvat višenamjenskog borbenog aviona F-16 Barak. Nabavom aviona F-16 činimo golemi tehnološki iskorak, prelazimo s aviona druge generacije na avion četvrte generacije. To iziskuje prilagodbu infrastrukture, preobuku pilota i tehničara, promjenu organizacijske strukture. To su sve aktivnosti koje moramo provesti u 2019. godini kako bismo 2020. godine mogli prihvati prva dva aviona. Dovršetak remonta helikoptera Mi-171Sh također je naš imperativ. U Hrvatskoj kopnenoj vojsci radimo na formiranju Središta za borbenu obuku vođe, kakav smo imali za vrijeme Domovinskog rata u Šepurinama.

Moramo obuku naših dočasnika podići na višu razinu. Nastavljamo i dalje poboljšavati radne uvjete i standard naših vojnika. Tijekom službenih posjeta primijetio sam da vojnici naših saveznika imaju po dva, tri reda odlikovanja, a naši časnici koji su u službi i dvadeset godina nemaju niti jedno odlikovanje. Domovinski rat je davno završio, priznanja i odlikovanja koja su se tada davala nisu prilagođena za današnje vrijeme i potrebe. Želimo to promijeniti, želimo da se naši vojnici ne osjećaju manje vrijedno kada rade u međunarodnom okruženju.

Prijedlog je još u razradi, a ono što želimo jest to da naši vojnici nakon deset godina službe imaju jedan red odlikovanja, nakon dvadeset godina dva reda. Naravno, netko će više zaslužiti, netko manje, ali koncept će biti otprilike takav. Na kraju godine moći ću biti konkretniji, kad stručne skupine predlože konačne prijedloge.

Bili ste u Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Izraelu, Ujedinjenom Kraljevstvu. Što ovi posjeti konkretno znače za Oružane snage Republike Hrvatske?

- Koliko god modernizirali i opremali Hrvatsku vojsku novim sredstvima, koliko god se mi obučavali i uvježbavali, nikad se nećemo moći sami nositi s današnjim suvremenim izazovima. Hrvatska tu nije iznimka, niti jedna zemlja više ne može sama, pa čak ni Sjedinjene Američke Države. Stoga ovi svi bilateralni susreti koje ste nabrojali u funkciji su izgradnje partnerstva i ostvarivanja bolje obrambene suradnje s tim državama. Zajedno smo jači i spremniji.

Također u svim tim međunarodnim aktivnostima vrlo aktivno promoviramo i vrhunske proizvode naše domaće obrambene industrije koja na svjetskom tržištu ostvaruje zapažene rezultate. Naša Hrvatska vojska i domaća obrambena industrija čvrsto su povezane i bez jake obrambene industrije nema ni jake Hrvatske vojske.

Javnost je ostala prilično iznenađena neplaniranim službenim dolaskom ministra obrane SAD-a Mattisa u Zagreb. S obzirom na njihov strog protokol i mjere sigurnosti, iznenađujući je bio i vaš zajednički dolazak njegovim avionom. Možete li nam prepričati kako je uopće došlo do realizacije tog posjeta?

- Još od vremena rata SAD je naš strateški partner na području obrambene i vojne suradnje. Budite sigurni da naša Hrvatska vojska ne bi bila ovako dobro opremljena i obučena bez njihove pomoći. Sjedinjenim Američkim Državama vrlo je bitna sigurnost na području jugoistočne Europe i oni Republiku Hrvatsku vide kao lidera i mentora zemljama na njihovom putu ulaska u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza.

S Mattisom sam u vrlo dobrim odnosima, on iznimno cijeni hrvatsku vojsku i naš narod. Vrlo je jednostavan, praktičan i operativan, ne robuje protokolu i administraciji. U sklopu NATO ministarskog sastanka kojeg smo imali u lipnju, susreli smo se u Bruxellesu gdje sam ga pozvao u Hrvatsku, što je on odmah i prihvatio. Imali smo u Zagrebu vrlo kvalitetan sastanak u okviru Američko-jadranske inicijative. Održali smo i bilateralni sastanak sa SAD-om gdje smo dogovorili konkretne stvari.

U kojoj je fazi nabava helikoptera Blackhawk za potrebe Zapovjedništva za specijalne snage? Koliko komada i kada bi oni mogli biti nabavljeni? O kojim modelima Blackhawka je riječ?

- O toj temi u ovoj fazi pregovora ne mogu konkretno govoriti, to je bila i jedna od tema bilateralnih razgovora. Pregovori su u završnoj fazi i javnost će znati sve na vrijeme.

U kojoj su fazi pregovori oko ugovora za F-16 Barak? Je li realno da se ugovor potpiše na jesen? Jesu li su odabrani avioni koje će Hrvatska kupiti?

- Pregovori između dviju strana su u punom intenzitetu. To je golemi posao u kojem sudjeluje mnogo ljudi, tu se radi o mnogo detalja. Ne želimo ništa prepustiti slučaju, želimo da je sve transparentno, da nema nekakvih skrivenih troškova. Nije riječ o samo jednom ugovoru. Planirano je da osim ugovora za F-16, potpisujemo ugovore o poslovno-gospodarskoj suradnji i strateškom partnerstvu.

Nedavno je održana konferencija izraelske i hrvatske obrambene industrije u Zagrebu, a bili ste i gost na SIBAT konferenciji u Tel Avivu. Koji su konkretni rezultati ove suradnje?

- Izgradnja strateškog partnerstva i vojno-gospodarska suradnja ne izgrađuju se preko noći, već idu korak po korak. Ova je konferencija bila još jedan korak prema tome cilju, a značila je bilateralne razgovore o poslovnoj suradnji i uvezivanje između izraelskih i hrvatskih kompanija koje se bave obrambenom industrijom. Jedan konkretni vidljivi rezultat je ugovor o razvoju autonomnog robotskog sustava, potpisan između hrvatske tvrtke DOKING i izraelskog IAI tijekom same konferencije.

Ostali, dugoročni plodovi ove suradnje izraelskih i hrvatskih tvrtki bit će vidljivi nakon zaključivanja ostalih ugovora kojih će, vjerujem, biti još mnogo. Ono najbitnije jest kako su na ovoj konferenciji, koja je već druga takva organizirana u Hrvatskoj, a treća na razini Izrael - Hrvatska, ostvareni dodatni poslovni kontakti i razmijenjene ideje za suradnju, koji se intenziviraju svakim ovakvim događajem. Sve to donijet će više proizvodnje, više prodaje, više izvoza na treća tržišta, više radnih mjesta.

Kako ste doživjeli tvrdnju američkog predsjednika Trumpa da članice NATO-a moraju više plaćati za obranu?

- Predsjednik Trump od početka svog mandata inzistira na sigurnosti i obrani kao važnim čimbenicima države i društva te, sukladno tome, očekuje i da se ispoštuju obaveze Saveznika vezano uz obrambeni proračun. Naravno, nijedna država ne može povisiti proračun obrambenom sektoru na 2% preko noći, no mislim da je njegovim inzistiranjem na tome puno učinjeno od strane članica NATO-a u posljednjih godinu dana te da sada svi teže dosegnuti taj dogovoreni iznos.

Kada i kako će Hrvatska dosegnuti izdvajanje od 2 posto BDP-a za obranu?

- Vlada Republike Hrvatske od samog je početka mandata sustavno pristupila razvoju i unapređenju sustava sigurnosti i obrane. Dokaza za to je mnogo, a najizraženiji se očituje u povećanju obrambenog proračuna. Podsjetit ću vas kako je u prvoj godini mandata proračun povećan za 350 milijuna kuna, za 2018. imali smo povećanje proračuna od 415 milijuna kuna, a u proračunu za 2019. imat ćemo povećanje oko 250 milijuna kuna. Ova je Vlada od početka mandata izdvojila milijardu kuna više za obrambeni proračun. To je golemi rast.

Vlada je također donijela Zaključak kojom je iskazala namjeru da do 2024. godine nastavi s povećanim izdvajanjem za obranu kako bi dosegnuli 2% BDP-a i 20% proračuna za opremanje i modernizaciju. Mi se toga pridržavamo, što je prepoznato i kod naših saveznika. Također moramo biti solidarni te misliti i na druge dijelove društva, na obrazovanje, zdravstvo, umirovljenike, demografske mjere itd.

Zna li se već sada nasljednik generala Šundova na mjestu načelnika Glavnog stožera budući da mu istječe mandat za godinu dana?

- General Šundov ima još više od godinu dana mandata pred sobom i trenutačno se ne razmatra njegov nasljednik na mjestu načelnika Glavnog stožera. Hrvatska vojska ima na raspolaganju sjajne generale i visokoobrazovane časnike te će jedan od njih zasigurno dobiti tu čast i odgovornost preuzeti Glavni stožer, kada za to dođe vrijeme.

Izbornika nogometne reprezentacije Zlatka Dalića pozvali ste još u siječnju ove godine da drži predavanje hrvatskim časnicima. Snimili ste video podrške reprezentaciji koju je on pustio igračima prije utakmice s Danskom. Kako je došlo do ove suradnje s izbornikom?

- Hrvatska vojska i sport i Hrvatska nogometna reprezentacija povezani su još od početka ove godine, kada je izbornik Zlatko Dalić zapovjednicima Hrvatske vojske održao predavanje na temu ‘Put do uspjeha’.

Hrvatska vojska, kao i cijela Hrvatska, bodrila je naše ‘vatrene’ od samog početka i zaista smo svi neizmjerno ponosni na naše dečke. Na obilježavanju Dana Oružanih snaga nastupili su Zaprešić boysi sa svojim nogometnim hitovima. Uoči prve utakmice na hodnji na Sljemenu s Puntijarke smo našim dečkima poželjeli sreću, a uoči utakmice osmine finala Hrvatske nogometne reprezentacije, pripadnici Hrvatske vojske u domovini i u misijama diljem svijeta poslali su jedinstvenu poruku podrške ‘vatrenima’ u Rusiji: ‘Jedno srce, jedna duša, jedna Hrvatska!’.

Uoči finalne utakmice poručili smo im: ‘Vi ste Hrvatska: srce junaka i osmijeh pobjednika’.

Zaista smo bili počašćeni kada smo čuli riječi zahvale od naših dečki i bila nam je čast dočekati ih s dva MiG-a pri ulasku u hrvatski zračni prostor.

‘Vatreni’ na čelu s izbornikom Zlatkom Dalićem pokazali su zajedništvo i ljubav prema domovini. Hrvatska je bila kao jedno srce i jedna duša, u to vrijeme Svjetskog prvenstva. Oni nam zaista mogu biti primjer kako se bori za domovinu, kao što su se hrvatski branitelji borili za slobodu u Domovinskom ratu. Hvala Zlatku Daliću koji je čvrsto stajao nogama na zemlji i do samoga kraja ostao ponizan s vjerom u dragog Boga, ostao prkosan i staložen u obrani boja naše zastave. Naše ‘vatrene’ transformirao je u mentalno najčvršću reprezentaciju. U samo sedam mjeseci dokazao je da su čuda moguća.