VELIKI PODBAČAJ RAZVIKANE DEMOGRAFSKE MJERE Umjesto 100.000 obitelji, dječji doplatak dobilo samo njih 19.000

Unatoč procjenama da će novi, blaži kriteriji za dobivanje dječjeg doplatka dovesti do povećanja broja obitelji koje ostvaruju to pravo za 100.000, a broj djece primatelja za 150.000, nakon godinu dana primjene rezultati su višestruko skromniji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko kojeg se isplaćuje dječji doplatak, broj obitelji u godinu dana povećao se tek za 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj primatelja izjednačio s brojem iz 2017. godine.

Zbog ovakvog neočekivanog podbačaja mjere, kako su nam potvrdili u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, do kraja godine ponovno će preispitati uvjete i redefinirati mjeru, što znači da je vrlo izvjesno da će se sljedeće godine ponovno povećati dohodovni cenzus.

- Nastavit ćemo intenzivno analizirati trend broja korisnika u drugoj polovici 2019. i, vrlo je izvjesno, poduzeti daljnje korake u cilju povećanja broja potencijalnih korisnika i broja djece koja ostvaruju pravo na doplatak za djecu - kažu u Ministarstvu.

Ublaženi kriteriji

Ublažavanje kriterija za dobivanje dječjeg doplatka, odnosno povećanje dohodovnog cenzusa, bilo je jedna od ključnih prošlogodišnjih demografskih mjera resornog Ministarstva. Dohodovni cenzus - određeni iznos prihoda koji zarada obitelji po članu kućanstva ne smije prijeći, a da bi i dalje mogli dobivati dječji doplatak - nije se mijenjao 11 godina. Istovremeno su plaće i primanja obitelji rasla, zbog čega je iz godine u godinu značajno opadao broj obitelji koje ispunjavaju uvjete za ostvarenje prava na dječji doplatak i broj djece za koju ga primaju. Tako je, primjerice, u lipnju 2008. dječji doplatak primalo 231.085 obitelji za 442.800 djece, a deset godina kasnije 132.531 obitelj za 256.715 djece. Razlog je razmjerno jednostavan: prosječne plaće u tom su periodu narasle 25 posto, a imovinski cenzus za dječji doplatak nije se mijenjao.

Postoje tri kategorije primatelja dječjeg doplatka. U prvu spadaju obitelji kojima iznos mjesečnih primanja po članu kućanstva ne prelazi 543 kune: oni imaju pravo na dječji doplatak u iznosu od 300 kuna po djetetu. Drugu kategoriju čine oni čija se prosječna primanja kreću između 543 kune i 1120 kuna po članu, a u tom slučaju doplatak iznosi 250 kuna po djetetu. Treća su kategorija oni kojima su prošle godine primanja po članu iznosila između 1120 i 1663 kune, a dječji doplatak 200 kuna. Iznosi doplatka nisu lani mijenjani, ali je 1. srpnja imovinski cenzus treće kategorije povećan s 1663 kuna na 2328 kuna. Sve obitelji s većim brojem djece koja ostvaruju pravo na dječji doplatak imaju pravo i na pronatalitetni dodatak od po 500 kuna za treće i četvrto dijete.

Takvo povećanje dohodovnog cenzusa, pokazivale su projekcije resornog Ministarstva, trebalo je rezultirati povećanjem broja obitelji koje imaju pravo na dječji doplatak za 100.000, a broj djece za čak 150.000. U proračunu je, najavili su, za dječje doplatke godišnje osigurano dodatnih 440 milijuna kuna. Očekivalo se da će odmah po stupanju novih zakonskih odredbi na snagu HZMO biti zatrpan novim zahtjevima, zbog čega je u odjelu za dječje doplatke hitno zaposleno 20 novih ljudi.

Rast prosječnih plaća

Međutim, dječji je doplatak zatražila tek petina očekivanog broja.

- Razloga za odstupanje od procjene potencijalnog povećanja ima nekoliko. Prije svega, to je rast prosječnih plaća. Novi je Zakon o porezu na dohodak u 2018. značajno povećao neto dohotke obitelji, a isti je u 2019. godini predstavljao osnovicu za izračun dohotka po članu kućanstva - kažu u Ministarstvu. Dodaju da je jedan od razloga sasvim sigurno i iseljavanje stanovništva i smanjenje ukupnog broja djece, a jedan dio objašnjenja, smatraju, leži i u tome što dio potencijalnih primatelja dječjeg doplatka ni godinu dana od stupanja novih pravila na snagu ne zna za njih, pa ne znaju ni da imaju pravo na doplatak.

Nova je mjera, ističu u Ministarstvu, barem zaustavila daljnji pad broja korisnika, no, bez ikakve sumnje, nije dala željene rezultate.

Koliko bi trebalo biti novo povećanje cenzusa da bi se broj primatelja značajnije povećao, tek će utvrditi stručne analize. Konačni cilj, koji Ministarstvo ističe već tri godine, jest potpuno ukidanje bilo kakvog cenzusa i uvođenje dječjeg doplatka za svu djecu po uzoru na dio zapadnoeuropskih zemalja, poput Njemačke. Tako bi, ističu stručnjaci, ta mjera doista bila demografska, a ne socijalna. No, poznavatelji daju male šanse mogućnosti da se univerzalni dječji doplatak u Hrvatskoj uvede već sljedeće godine.