Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda, pojavljuje se kao kandidat za položaj direktora Hrvatske elektroprivrede. Tako, barem, tvrdi visokopozicionirani dužnosnik iz SDP-ove kvote u Vladi.
Interesantno je kako ideja o Kovačeviću kao potencijalnom novom šefu HEP-a nije stigla iz Hrvatske narodne stranke, čiji je potpredsjednik, nego je plasirana iz Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Odluka na HNS-u
Zbog toga njezinu realizaciju treba uzeti s rezervom jer je odluka o direktoru Hrvatske elektroprivrede isključivo pravo HNS-a. S druge strane, teško da bi u SDP-u razmišljali o Kovačeviću, a da prije toga s tom idejom nije bio upoznat premijer Zoran Milanović. No, bliski suradnik predsjednika Vlade, s kojim smo u ponedjeljak razgovarali o toj temi, nije demantirao informaciju da se sve više razmišlja o Draganu Kovačeviću, ali je eksplicitno upozorio da će odluku o novom predsjedniku HEP-a prepustiti vodstvu Hrvatske narodne stranke. Kada bi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednica HNS-a Vesna Pusić predložili Kovačevića, u SDP-u se ne bi bunili.
Kao argumenti koji idu u prilog Kovačeviću navode se dva podatka iz njegove profesionalne biografije.
Prvo, on je kreator hrvatske mirovinske reforme, koja se pokazala prilično dobro izvedenom. I drugo, iako je Janaf monopolističko poduzeće, činjenica je da se radi o jednoj od rijetkih javnih kompanija koje ostvaruju priličan profit.
Međutim, i Hrvatska elektroprivreda u strateškom je pogledu jedna od najvažnijih tvrtki u državi. Među ostalim, i zbog rasta prihoda koji su 2007. iznosili 10,28 milijardi kuna, a 2011. narasli na 13,05 milijardi.
S obzirom na dobre rezultate koje je postizao u dosadašnjoj karijeri, u SDP-ovu dijelu Vlade drže da bi Dragan Kovačević mogao biti dobar direktor ultravažne tvrtke kao što je HEP. Usto, član je vodstva HNS-a, u čiju kvotu spada elektroprivreda.
Razmišljao o smjeni
Za sada još uvijek neformalni prijedlog sugerira drastičnu promjenu razmišljanja u SDP-u o Draganu Kovačeviću. Još prije dva mjeseca Milanović je ozbiljno razmišljao o njegovoj smjeni, a sada je njegovo ime u optjecaju za vodeću poziciju u HEP-u.
Što se tiče HNS-a, njihov kandidat za budućeg šefa HEP-a donedavno je bio Josip Budimir, glavni ekonomski strateg HSLS-a. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak cijeni ga kao stručnjaka i bio ga je spreman predložiti užem Vladinu kabinetu, ali Milanović je odbio Budimira - i tako je došlo do pat-pozicije.
Potencijalni kandidat je i Goran Granić, koji je između 2000. i 2003. godine bio prvi suradnik tadašnjem premijeru Ivici Račanu, a nakon povlačenja iz aktivne politike postao direktor Instituta “Hrvoje Požar”.
Granić je zagovornik strategije prema kojoj bi mirovinski fondovi trebali preuzeti HEP-ovu prijenosnu i distribucijsku mrežu jer se radi o niskorizičnoj djelatnosti sa zajamčenim prinosima. Prema našim informacijama, Granić je sklon toj poziciji.
Pristanak Vlade
Visoki dužnosnik HNS-a, od kojega smo zatražili potvrdu priče o Draganu Kovačeviću, decidirano je izjavio kako u stranci nisu dobili taj prijedlog. Štoviše, djelovao je prilično iznenađeno:
- Nisam siguran koliko je to realno kada se uzme u obzir nedavni napad premijera Zorana Milanovića na Kovačevića. Osim toga, Janaf je najuspješnije javno poduzeće u državi i ne vidim zašto bismo ga prepuštali. Sigurno je, pak, da će HNS odlučiti o budućem direktoru Hrvatske elektroprivrede. Dakako, uz pristanak Vlade.
Tuđman mu nije dopustio da postane gradonačelnik
Goran Granić rodio se 1950., a vrhunac političke karijere doživio je kao član HSLS-a i vladajuće lijeve koalicije koja je na vlast došla početkom 2000. godine.
Prvi put našao se u širem političkom fokusu 1995., kada je izabran za gradonačelnika Zagreba. No, kako je bio pripadnik lijeve koalicije, tadašnji predsjednik Franjo Tuđman nije dopustio demokratsku smjenu vlasti jer je smatrao da Zagrebom može vladati samo HDZ. Lijeva je koalicija tada Tuđmanu ponudila još četiri kandidata, ali on ih je sve redom odbio.
Poslije, nakon što su SDP i HSLS sklopili koaliciju i pobijedili na izborima 2000., Goran Granić postaje zamjenik premijera Ivice Račana. Tijekom angažmana u tadašnjoj Vladi premijer Račan za njegov je rad imao samo riječi hvale.
S te je pozicije Granića otjerao njegov stranački šef Dražen Budiša koji je 2002. poželio biti zamjenik premijera. Račan mu je tu želju ispunio i postavio ga umjesto Granića.
Nakon raskola u HSLS-u, Goran Granić s Jozom Radošem (sada HNS-ovcem) osniva novu stranku Libra koja se 2005. spojila s HNS-om, ali otprilike u to vrijeme Goran Granić odlučio se povući iz politike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....