VELIKI PREOKRET NA SUĐENJU ZA RUŠENJE BRANE PERUĆA Generala Borislava Đukića u Splitu osudili na devet godina zatvora, Vrhovni sud ukinuo presudu

Vrhovni sud ukinuo je presudu od devet godina zatvora umirovljenom generalu JNA Borislavu Đukiću (71), optuženom za rušenje brane Peruća.

Optuženi Đukić proglašen je krivim za ratni zločin nad civilima prije godinu dana na Županijskom sudu u Splitu, na kojem će morati provesti novo suđenje. Od uhićenja u srpnju 2015. godine nalazi se u istražnom zatvoru, za koji u nedjelju istječe maksimalni rok.

– Na današnjoj sjednici usvojena je moja žalba i ukinuta prvostupanjska presuda. Potvrđeni su svi žalbeni navodi o bitnim povredama kaznenog postupka i izostanku odlučnih činjenica. Niti jedan dokaz koji tereti mojeg klijenta nije izveden – rekao je Slobodnoj Dalmaciji Željko Ostoja, odvjetnik Borislava Đukića.

Oštećenje brane

Umirovljeni general rodom je iz Crne Gore, gdje je uhićen i izručen Hrvatskoj u ožujku 2016. godine, te je iste godine u srpnju počelo i suđenje. Borislav Đukić optuženik je u predmetu u kojem su u optužnici na popisu i general Ratko Mladić, zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA, sada pokojni general Mile Novaković, zapovjednik Srpske vojske Krajine, te major Milan Korica, zapovjednik svih pograničnih jedinica milicije SVK-a.

Optužnicom iz 1995. godine tereti ih se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u siječnju 1993. godine. Generali Mladić i Novaković izdali su 28. siječnja 1993. nalog Đukiću i Korici, a oni svojima podređenima, da se postavi velika količina eksploziva i da se tako brana na Perući pripremi za rušenje. Bila je to odmazda za oslobađanje Maslenice. Postavljeno je oko 30 tona eksploziva, nakon čega su nalogodavci povukli svoju vojsku s tog područja, a eksploziv je potom aktiviran.

Zbog eksplozije je došlo do urušavanja i oštećenja brane, odnosno rušenja tornja na njoj. Zahvaljujući pravodobnoj intervenciji radnika Hidroelektrane “Peruća” spriječeno je rušenje brane, potpuno potapanje i dovođenje u opasnost života više od 50.000 stanovnika Sinja, Trilja i Omiša.

Budući da se Mladić nalazio u pritvoru u Haagu, a Milan Korica bio je u bijegu, slučaj Borislava Đukića izdvojen je iz spisa kako bi se mogao provesti izdvojeni postupak.

Optuženi Đukić je nakon čitanja optužnice izjavio kako se ne osjeća krivim te da ne treba tumača za hrvatski jezik jer je učio srpsko-hrvatski jezik. Tijekom suđenja je ispitano 50-ak svjedoka, a među njima su bili djelatnici Sigurnosno-informativne službe, pripadnici Hrvatske vojske, djelatnici sigurnosnih službi, radnici i predstavnici Hrvatske elektroprivrede, kojoj je prouzročena šteta od oko 90 milijuna kuna, inženjeri te mještani okolnih mjesta. Pola svjedoka saslušano je videolinkom iz Srbije, piše Slobodna.

Postavljeni eksploziv

Odvjetnik Željko Ostoja je tijekom suđenja predložio da se na okolnosti postupanja Borislava Đukića kao svjedok sasluša Ratko Mladić. Također je predložio da se pribavi dokumentacija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi se utvrdilo da je u rujnu 1992. godine obavljena inspekcija brane Peruća te je utvrđeno da u tom trenutku nije bilo postavljenog eksploziva na brani. Ti prijedlozi obrane nisu prihvaćeni. Postupak je završen u studenom prošle godine osuđujućom presudom i produljenjem istražnog zatvora.

Osim novog suđenja za miniranje Peruće, Borislava Đukića na istom sudu čeka i glavna rasprava po drugoj optužnici, koja ga tereti za ratni zločin nad civilima u šibenskom zaleđu, kad je svojim podređenima dopuštao ubojstva i silovanja. S još sedam osoba Đukića se tereti da su od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. godine kao zapovjednici tzv. JNA, Teritorijalne obrane, vojske i milicije tzv. Republike Srpske Krajine izdavali zapovijedi da se topništvom i pješaštvom napadnu civilna naselja u Županiji šibensko-kninskoj. Njihovi su podređeni, prema optužnici, ubili 117 civila, tri žene su silovali, a tri su žene pokušali silovati.