POGLED NA BUDUĆNOST EUROPE

VELIKO ISTRAŽIVANJE EUROSTATA Hrvati više vjeruju Europskoj Uniji nego Hrvatskoj, a jako su zanimljivi podaci što mislimo o drugim državama

 Davor Pongračić / CROPIX

Hrvatska je u srpnju 2013. ušla u Europsku uniju, a nakon tri i pol godine članstva Hrvati unatoč svim problemima kroz koje prolazi zajednica 28 država na Starom kontinentu nisu izgubili vjeru u europski projekt i u velikoj većini imaju pozitivno mišljenje o EU.

Pokazuju to najnoviji podaci Eurobarometra koji je u svim državama članicama u razdoblju od rujna do listopada ove godine radio istraživanje “Budućnost Europe”, a prema podacima koje su dobili, čak 80 posto Hrvata pozitivno gleda na EU, dok je među svim državama članicama prosjek 75 posto. Najmlađa članica Unije tako se svrstala uz zemlje poput Njemačke i Belgije, dok su najveći euroskeptici Grci i Česi (58 posto ih ima pozitivno mišljenje) te očekivano Britanci, koji su na referendumu izglasali izlazak iz EU.

Standard vrijedi

Hrvati EU vole jer smatraju da je njezina glavna vrijednost u životnom standardu njezinih građana, i to njih 43 posto. Tu se Hrvatska smjestila u skupinu zemalja poput Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske, Belgije i Irske. Švedska, Danska, Njemačka i Finska, primjerice, smatraju da je najveća vrijednost EU u poštivanju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Ekonomska, industrijska i trgovinska moć EU je druga najveća vrijednost EU, smatraju Hrvati (37 posto), te poštivanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava (27 posto).

Međutim, kada je, pak, riječ o tome koliko politički sistem u državi zastupa interese ljudi, tu su Hrvati, očekivano, pri dnu ljestvice.

Samo 36 posto ljudi smatra da je to tako, a čak 61 posto Hrvata ne slaže se s tom tvrdnjom i tu smo na sedmom mjestu - ispred nas su Latvija, Grčka, Slovenija, Češka, Litva i Španjolska.

U velikoj većini slažemo se, pak, da je rast antisistemskih stranaka u Europi razlog za brigu (68 posto), a istodobno 78 posto ispitanih smatra kako projekt EU pruža dobru perspektivu u budućnosti za mlade. Ipak, mislimo i da će život naše djece biti teži od života naše generacije.

Zanimljiv je i podatak o tome kako Hrvati gledaju na “državu blagostanja” - prvi smo od svih država članica koje misle da socijalna politika mora biti ujednačena na razini EU, a ne da svaka država članica za sebe vodi politike.

Hrvati, očito je, imaju više povjerenja u Europsku uniju nego u svoju vlastitu državu.

Nezaposlenost najviše muči sve građane EU i smatraju da je to najveći izazov zajednice. Hrvati tu ne odskaču pa i oni većinom misle da je to tako (45 posto) i tu smo iznad prosjeka EU, koji iznosi 39 posto.

Ovi podaci zapravo su logični ako pogledamo koje sve države smatraju da je nezaposlenost u EU najveći izazov s kojim se suočava. Naime, većinom su to mediteranske zemlje gdje je nezaposlenost najveća pa je tako na prvom mjestu Cipar, zatim Grčka, Španjolska, Portugal, Italija, ali i Francuska.

Da najveći izazov za EU predstavlja socijalna nejednakost smatraju u Portugalu (54 posto), Njemačkoj (50 posto), Latviji i Litvi, a migracija se boje na Malti (60 posto), Češkoj, Estoniji i Mađarskoj. Hrvati, s iskustvom migrantske krize koju zapravo nisu ni osjetili, ne smatraju da je to neki prevelik izazov pa ih samo 16 posto misli da je to jedan od važnijih problema. Hrvati također u velikoj većini misle da je socijalna nejednakost jedan od većih izazova s kojim se suočava EU (37 posto), na trećem su mjestu terorizam i sigurnosna pitanja (28 posto), zatim nedovoljan ekonomski rast (26 posto) te javni dug država članica (24 posto).

Kada je riječ o nezaposlenosti kao najvećem izazovu s kojim se suočava EU, u istraživanju koje je rađeno ove godine ipak se vidi napredak, s obzirom na to da nezaposlenost na razini EU pada, posebno među mladima, pa je tako ove godine čak šest posto manje ispitanika odgovorilo da je to jedan od ključnih izazova.

Kao jedno od poglavlja u ovom istraživanju navedene su i vrijednosti EU, na način da se ispitivalo je li neka od vrijednosti više utemeljena u EU, u nekoj drugoj državi ili oboje.

Tako 45 posto ispitanih u svim državama članicama smatra kako EU najbolje utjelovljuje mir te slobodu mišljenja, 43 posto kaže kako je to ipak socijalna jednakost i solidarnost, dok 41 posto njih smatra kako je riječ o toleranciji i otvorenosti prema drugima.

Hrvati većinom misle (45 posto) da EU najbolje utjelovljuje mir u odnosu na druge države, sloboda izražavanja je na drugome mjestu (41 posto), kao i socijalna jednakost i solidarnost te zaštita okoliša i prirode, dok je tolerancija i otvorenost prema drugima na trećem mjestu (36 posto), ali istodobno na to pitanje većinom misle (38 posto) da je takav slučaj u EU, ali i u drugim državama. Kada je, pak, riječ o poštivanju povijesti i naučenih lekcija iz nje, Hrvati misle da se EU tu ne iskazuje baš najbolje pa većinom misle (47 posto) da to rade i EU i druge države, a 20 posto njih misli da to ipak bolje utjelovljuju druge države. Skeptični su i kada je riječ o napretku i inovacijama; samo njih 26 posto smatra da je u tome EU najbolja, dok ih 23 posto misli kako su u tome bolje druge države, dok velika većina, njih 46 posto, kaže kako su jednako dobri i EU i druge države.

Globalna prijetnja

U vrijeme svijeta koji je u problemima većina Europljana smatra kako je Europska unija ipak mjesto stabilnosti (71 posto), a 23 posto njih se ne slaže. Hrvatska je tu iznad prosjeka EU - njezini građani se s visokih 78 posto slažu da je EU mjesto stabilnosti u današnjem problematičnom svijetu. Na vrhu ove ljestvice su Luksemburg, Danska i Švedska, dok su na dnu ljestvice euroskeptična Češka te Ujedinjeno Kraljevstvo koje je na putu izlaska iz EU.

Kada je, pak, riječ o globalizaciji, Europljani su u strahu od tog procesa pa ih tako gotovo polovica smatra da je globalizacija prijetnja identitetu nacionalnih država, a Hrvati su u vrhu liste skeptika prema tim procesima; čak 59 posto njih misli da nam je globalizacija prijetnja za identitet, dok u Danskoj, primjerice, samo njih 32 posto tako misli.

Dobro o drugima

Ipak, velika većina Europljana zadovoljna je svojim obiteljskim životom, zanimanjem, životom u svojoj državi, kao i životom u EU. Hrvati su ipak tu među nezadovoljnijim državama pa ih je tako 89 posto zadovoljno obiteljskim životom, što je ispod prosjeka EU od 91 posto. Iznad smo prosjeka EU kada je riječ o zadovoljstvu trenutnim zanimanjem (74 naprema 64 posto), ispod smo prosjeka kada se govori o zadovoljstvu životom u svojoj zemlji (82 naprema 89 posto), kao i kada je riječ o zadovoljstvom životom u EU (72 naprema 78 posto).

Zanimljivi su i podaci o tome što mislimo o drugim državama pa smo, unatoč uvriježenom mišljenju da smo skloni imati negativno mišljenje o drugima, u vrhu EU zemalja koje imaju pozitivno mišljenje o pojedinim državama. Tako smo jedni od većih ljubitelja Francuske - čak 80 posto Hrvata ima pozitivno mišljenje o toj zemlji, što je iznad prosjeka EU, Njemačka nam je još draža i o njoj pozitivno misli 88 posto Hrvata, dok manje volimo UK (73 posto se izjasnilo pozitivno). Amerika nam je draga (59 posto), ali o njoj negativno misli 37 posto ispitanih, dok o Kini misli pozitivno 54 posto Hrvata, a negativno 39 posto. Kod Rusa smo gotovo podijeljeni pa tako polovica Hrvata o Rusiji ima pozitivno mišljenje, a 44 posto negativno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 15:31