Kako doživljavate pobjedu Donalda Trumpa i je li ideološka podijeljenost SAD-a usporediva s onom kojoj svjedočimo u Hrvatskoj?
Davor Bernardić: - Sviđalo se to nekome ili ne, američki narod je izabrao Donalda Trumpa. Oštra retorika u kampanji potpirila je ideološku podjelu. To ne znači da će se i politika tako voditi, posebno ne u SAD-u gdje demokracija počiva na jakom sustavu. Trump se od te retorike počeo povlačiti već u prvom govoru poslije izbora. Moguće je da će u pitanje doći dio Obamina naslijeđa, no uvjeren sam da u vanjskoj politici SAD-a neće biti značajnih promjena s obzirom na 25 godina povijesti te politike. Amerika živi različitost u vjeri, naciji, kulturi i jeziku, bori se za slobode pojedinaca, prava manjina i nalazi načine kako različitosti uklopiti u cjelinu bez obzira na to jesu li u Bijeloj kući republikanci ili demokrati. Može služiti kao primjer. Sloboda nije nametanje mišljenja, stava i ponašanja većine manjini. Svi imaju pravo na slobodu koja nikoga ne ugrožava. Odgovornost je na nama političarima da smirujemo, a ne da potpirujemo sukobe. Ekstremna, populistička i radikalna retorika desnice, a djelomično i agresivne ljevice širi se i Europom. To je posljedica ekonomske i moralne krize koja je prerasla u ideološku. U Hrvatskoj potpirivanje ideoloških sukoba nije uspjelo koliko god se HDZ trudio. SDP će uvijek graditi, a ne dijeliti hrvatsko društvo i zastupati slobodu pojedinaca, prava svih manjina i žena te se boriti za njihovo unapređenje. Vjerujem da unatoč pojavi konzervativne revolucije SDP u tome ima podršku većine građana.
Orsat Miljenić: - Pobjeda Donalda Trumpa nije posljedica ideoloških podjela, nego je više rezultat preispitivanja procesa globalizacije, pogotovo u gospodarstvu. Trump je obećao povratak radnih mjesta u Ameriku i probudio nadu u novo jačanje američke industrije. Smatram zato da je njegova pobjeda odgovor američkog društva, prije svega radnika, na propadanje dijela industrije u SAD-u i njeno seljenje izvan SAD-a. Preispitivanje posljedica gospodarske globalizacije postoji i u Europi, pa i mi moramo početi ozbiljno voditi računa o tome. Hrvatska treba pronaći odgovor na pitanje - kako građanima vratiti izgubljena radna mjesta, povećati zaposlenost i dati sigurnost zaposlenja. Upravo to mora biti zadaća SDP-a i prioritet novog vodstva stranke. Država više ne može stajati po strani, samo tržište neće riješiti problem koji je i stvorilo.
Tonino Picula: - Volio bih da osim evidentne izborne afirmacije agresivnog populizma, SAD i Hrvatsku povezuje i snažan rast gospodarstva. Svjedočimo već dulje vrijeme kako se populizam politički potvrđuje u globalnim razmjerima. Ipak, nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika populisti su dobili najmarkantniji zaštitni znak. To će svakako silno ohrabriti političke snage u Hrvatskoj i Europi koje razmišljaju slično kao on. Neki od njih već jesu na vlasti u pojedinim članicama EU, ali Trumpom će biti posebno nadahnuta trenutačna oporba u Njemačkoj i Francuskoj gdje se iduće godine održavaju parlamentarni izbori. Uspon modernog populizma ne korijeni se samo u ekonomskim problemima nego u rastućem osjećaju isključenosti i nesigurnosti velikog broja ljudi za Zapadu. Građani na izborima sve češće odbijaju predstavnike tradicionalnih političkih opcija. Ako se ne promjeni i na nov način otvori stvarnim problemima građana, SDP-ov utjecaj će i dalje slabiti, a njegov prostor će osvajati hrvatske varijante populizma.
Ranko Ostojić: - Pobjeda Trumpa rezultat je izbornog sustava u SAD-u, u kojem kandidat može pobijediti na izborima i onda kada ne dobije najveći broj glasova. Međutim, ta je pobjeda činjenica i koliko god nam se ona ne sviđa i plaši nas, mi je moramo prihvatiti zbog važnosti SAD-a za svijet, za našu regiju i našu državu. Nadam se da Trump uopće neće pokušati ostvariti velik dio stvari kojima se prijetio u kampanji, jer se radi o vrlo opasnim najavama koje ljude dijele prema njihovoj vjeri, naciji, porijeklu, imovnom statusu, a znamo u što takve podjele vode.
Što se tiče nekakve paralele s Hrvatskom, ja bih rekao da paralele takve podijeljenosti postoje, ali ne samo s Hrvatskom nego i čitavom Europom. Radi se o konzervativnoj revoluciji kojoj se progresivne, moderne, liberalne, dakle lijeve političke opcije moraju suprotstaviti, kako bismo osigurali da se dosegnuti standardi ljudskih prava ne sruše. U Hrvatskoj smo u samo šest mjeseci, na početku ove godine vidjeli koliko lošega takva varijanta može napraviti.
Iz BiH opet stižu najave optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih generala. Događa li se HDZ-u s generalom Damirom Krstičevićem isto što se SDP-ovoj Vladi s generalom Antom Kotromanovićem?
Davor Bernardić: - Problem mogućih optužnica iz BiH dugo je poznat. Zaduženi za taj problem trebaju se njime ozbiljno baviti. Svaka žrtva zločina zaslužuje da zločinac bude kažnjen. U slučajevima optužnica iz BiH moramo se izboriti za suđenja u Hrvatskoj. Vjerujem da je velika većina potencijalnih optuženika nevina i da im se pred našim neovisnim pravosuđem krivnja ne može dokazati. Nedopustivo je da devet hrvatskih državljana završi u zatvoru u BiH, a Vlada i predsjednica države govore da oni o tome ništa nisu znali, čak i nakon sastanaka s predstavnicima resora koji o tome vode brigu. SDP se zalagao za bilateralne sporazume, no očito nije bilo umijeća da se to ispregovara.
Orsat Miljenić: - Ante Kotromanović bio je odličan ministar obrane, a kakav će ministar biti Damir Krstičević tek ćemo vidjeti. Siguran sam da su obojica časno odradili svoj ratni put, a ovo što se sada događa s optužnicama politički je izazov za Vladu Andreja Plenkovića i ne bih to uspoređivao s ranijim političkim situacijama. Mi smo se s našim izazovima uspješno nosili, nadam se da će i ova vlada.
Tonino Picula: - Generale i ministre Krstičevića i Kotromanovića povezuje, osim dijela ratnog puta, i postratni politički angažman. Najave optužnica iz BiH, čiju osnovanost tek treba sudski utvrditi, prvenstveno su odraz okolnosti i političkih zbivanja u BiH. Međutim, baš mi u Hrvatskoj, kao primjer zemlje-žrtve jedne ratne agresije, moramo dosljedno braniti načelo da se krivci za ratne zločine moraju sudski procesuirati neovisno o nacionalnosti i političkoj funkciji. Jednako tako zastupam stajalište da nečija politička dužnost ne smije biti okidač za progone kako bi se ostvarili bilo kakvi politički ciljevi.
Ranko Ostojić: - Kada govorimo o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, ali i drugdje, moramo napraviti jasnu distinkciju između procesuiranja zločina i politički motiviranih postupaka. Kada imamo situaciju u kojoj vojska upada u selo, izvlači civile iz kuća i potom likvidira dio njih, to je ratni zločin, on mora biti procesuiran, a krivci kažnjeni bez obzira na to jesu li žrtve ili počinitelji Hrvati, Srbi, Bošnjaci… Oko toga moramo biti potpuno jasni.
Kao što moramo biti potpuno jasni da nećemo dopustiti da se pripadnici Hrvatske vojske i branitelji procesuiraju samo zbog činjenice da su sudjelovali u oslobodilačkim operacijama u BiH, gdje su se nalazili u sastavu redovne vojske, na temelju sporazuma između Hrvatske i BiH. Dakle, potpuno je jasno da ako je netko sudjelovao u činjenju zločina mora biti kažnjen, ali nije prihvatljivo da se postupak vodi samo zbog činjenice da je netko bio pripadnik Hrvatske vojske ili HVO-a.
Vlada šalje u saborsku proceduru poreznu reformu, a članovi SDP-a od njene najave iznose primjedbe. Je li bolje reformirati cijeli porezni sustav, što čini ministar Zdravko Marić i riskirati ili, poput bivše SDP-ove Vlade, ići u postupne korekcije?
Davor Bernardić: - Plenkovićeva Vlada nije predložila cjelovitu poreznu reformu, mijenjaju je kako politički vjetar puše. Cjeloviti pristup podrazumijeva puno više analiza i procjena učinaka na građane i tvrtke koji plaćaju porez. To je reforma preko koljena. Umjesto razgovora o tome kako u Hrvatskoj stvoriti novu vrijednost i napuniti zdjelu iz koje jedemo, Vlada je fokusirana na raspodjelu ono malo hrane koja je u zdjeli ostala. Porezni sustav nije naš najveći problem. Problem je siromaštvo ljudi koji žive od minimalne plaće koja treba biti veća, eksploatacija radnika između ostalog manipuliranjem ugovorima na određeno vrijeme, prevelika izvan porezna davanja, premala briga o izvozu i loše upravljanje državnom imovinom. Porezna reforma ostavlja najsiromašnije građane još siromašnijima ako zbog povećanja međustope PDV-a budu rasle cijene, srednjem sloju ne povećava plaće dovoljno, a šačici onih koji imaju najviše daje još više. Stvaraju više problema nego što su ponudili rješenja.
Orsat Miljenić: - Nije ovo nikakva cjelovita porezna reforma, već porezni poklon-paket za bogate i kapital. Prije svega, HDZ je opet prevario građane jer je prije izbora obećao smanjenje opće stope PDV-a, a sada vidimo da toga opet nema ništa. Ali će smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak i tako dati još više novca onima koji najviše zarađuju. Samo će dva posto zaposlenih imati stvarnu korist od promjena poreza na dohodak, njima će plaće rasti 1000 kuna i više, a onima s najvećim plaćama čak 7000 kuna. Za razliku od naše Vlade koja je poreznim promjenama povećala plaće srednjem sloju, HDZ-ova Vlada sada pogoduje ljudima s najvećim plaćama. Nije mi jasno i zašto je kažnjen turistički sektor koji će platiti najveći dio troška ove reforme. A posebno zabrinjava što Vlada još ne zna kako jedinicama lokalne samouprave nadoknaditi gubitak koji će imati.
Tonino Picula: - Rečeno je da je ova porezna reforma usmjerena na pojednostavljenje i rasterećenje. Moram priznati da ja balansirano rasterećenje ne vidim. Primjerice, ukida se porezna olakšica onima koji kupuju prvu nekretninu. Šalje li se time poruka da se ekonomsko stanje mladih u Hrvatskoj poboljšalo? Drugo, saznali smo i da je prvotno predloženo smanjenje PDV-a sa 25 na 24 posto od 2018. tek još jedno neispunjeno predizborno obećanje. U svakom slučaju, o ovako važnoj stvari kao što je porezna reforma treba provesti javnu i stručnu raspravu ostavljajući dovoljno vremena za prilagodbu građana i gospodarstva prije konačnog stupanja na snagu. Porezni sustav mora biti pravedan, a veći porezni teret trebaju plaćati oni koji imaju više. Osnovne životne namirnice i potrebe trebaju biti oporezovane najmanjim mogućim stopama - tek tada možemo govoriti o poreznoj reformi prihvatljivoj socijaldemokratima.
Ranko Ostojić: - Ono što Hrvatskoj treba je sustav koji ima glavu i rep, a prijedlog koji šalje HDZ to nema. Jedan dan se oporezuju kruh, mlijeko i lijekovi, a smanjuje opća stopa PDV-a, drugi se dan odustaje od toga. Uvodi se porez na nekretnine, iako ga kada su predstavljali program rada Vlade nisu niti spomenuli.
Ovo nije reforma čitavog poreznog sustava, kao što kažete, već je ovo mehanizam pomoći tajkunima, kojima Plenković, Marić i HDZ, očito, vraćaju nekakve usluge. Srećom, pritisak oporbe i javnosti je djelomično ublažio početni prijedlog, koji je bio poguban za građane i turizam, ali je ovo i dalje loše.
Treba li SDP na predstojećim lokalnim izborima kandidirati Davora Bernardića za gradonačelnika Zagreba?
Davor Bernardić: - Spreman sam biti SDP-ov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, ali odluku o tome ćemo donijeti nakon ovih unutarstranačkih izbora na tijelima stranke.
Orsat Miljenić: - O SDP-ovim kandidatima za gradonačelnike odlučivat će gradske organizacije, pa će tako i zagrebačka gradska organizacija odlučiti tko će biti kandidat SDP-a za gradonačelnika Zagreba. Pri tome glavni kriterij za izbor kandidata mora biti njegova kvaliteta i sposobnost da ostvari cilj. A cilj SDP-a u Zagrebu mora biti pobjeda. Ne možemo imati kandidata koji nije u stanju osigurati pobjedu na izborima. U svom programu posebno sam naglasio potrebu da se napredovanje unutar stranke mora vezati s ostvarivanjem zadanih ciljeva. Negdje je cilj osvojiti jednog vijećnika, negdje sudjelovanje u vlasti, a u Zagrebu je cilj pobjeda.
Tonino Picula: - Koliko mi je poznato, kolega Bernardić je već sam najavio da će se kandidirati za tu funkciju, ali konačnu odluku o kandidatu za zagrebačkoga gradonačelnika donijet će zagrebačka organizacija stranke. Jedan od mojih prijedloga u ovoj kampanji je da o kandidatima SDP-a za javne funkcije, prije samih građana na izborima, odlučuje članstvo lokalne organizacije na svojevrsnim stranačkim predizborima.
Ranko Ostojić: - Najavio sam uvođenje predizbora za naše kandidate za načelnike, gradonačelnike, župane. Dok to ne ugradimo u statut stranke, kandidati na lokalnim izborima bit će oni koje će izabrati njihove lokalne organizacije, ali onda ti kandidati i te organizacije preuzimaju odgovornost za uspjeh na izborima.
Je li Narodnoj koaliciji za gubitak izbora bio presudan Zoran Milanović i njegov sastanak s Josipom Klemmom, ili je cijela stranka u jednakoj mjeri kao Milanović odgovorna za poraz?
Davor Bernardić: - Poslije bitke svi su generali. SDP će napraviti analizu izbora, i to će biti studija slučaja za studente politologije jer će pokazati koliko su anketna istraživanja pred izbore bila pogrešna. Sastanak o kojem pitate je sasvim sigurno naštetio, no to nije bilo presudno. Izgubili smo izbore zato što je dugi niz godina zanemarivano članstvo, SDP-ove politike su se odmaknule od onoga što članovi zastupaju, a time je došlo i do gubitka motivacije. Izbore smo izgubili zbog nedostatka organizacije, nedostatka rada na terenu, kao i nedostatka preferencijalne kampanje. Izgubili smo povjerenje birača, odmakli smo se od radništva, što je u temeljima socijaldemokracije. Vodstvo je trebalo biti otvorenije za kritike i drugačije mišljenje. Govorio sam dok su drugi šutjeli i argumentirano ukazivao na greške kada je to trebalo raditi i kada to nije bilo oportuno. Da su to svi činili kad je za to bilo vrijeme, danas bismo vjerojatno bili na vlasti. Kako je Kennedy rekao - ako moj savjetnik misli jednako kao i ja, onda mi ne treba. Novo vodstvo SDP-a će sa mnom na čelu biti otvoreno za drugačije mišljenje, a SDP će vrlo brzo ponovno pobjeđivati.
Orsat Miljenić: - Sastanak s Klemmom nije trebalo dogovarati, nije se trebao održati. Mislim da je taj sastanak bio štetan za kampanju, jer se nakon njega više nije govorilo o programu. Vjerujem da smo zbog tog sastanka izgubili dosta glasova, pa možda i izbore. Ali, kao što se zasluge za pobjede ne mogu pripisati jednom čovjeku, tako se ne može ni odgovornost za poraz. Odgovorni su za poraz i oni iz vodstva koji se nisu nimalo trudili za rezultat, kao i oni koji su napravili greške.
Tonino Picula: - Zadnji poraz stranke neposredna je posljedica gubitka vlasti na prošlogodišnjim izborima kada nismo uspjeli formirati Vladu i statusa quo nakon unutarstranačkih izbora provedenih u travnju. Odluka da se još jednom ide na izbore s istim ljudima koje su birači odbili, uz najavu da će se nastaviti raditi kao prije, dok se konkurencija mijenjala i prilagođavala, otvorila je vrata novom porazu SDP-a. Nema nikakve sumnje da je Milanovićeva ‘trumpovska’ retorika na susretu s Klemmom, samo cementirala odluku oko sto tisuća naših birača da ostanu kod kuće na dan izbora. U tom pogledu osobno se ne osjećam dionikom ovog poraza. Na Predsjedništvu stranke sam glasao protiv izbornih lista, a ogradio sam se i od devijacija u kampanji. Ali ono što me boli više od gubitka izbora je kontinuirani gubitak našeg svjetonazorskog profila. Proteklih godina s vrha stranke smo bili opisivani na razne načine. Kao narodnjaci, liberali pa čak i kalvinisti. SDP je stranka demokratske ljevice, socijaldemokratska stranka i, što je najvažnije, takve trebaju biti i politike SDP-a koje nudi građanima.
Ranko Ostojić: - Svatko od nas nosi svoj dio odgovornosti i od toga ne može pobjeći, ali je odgovornost onoga tko je na čelu najveća. I kada pobjeđujemo i kada gubimo. Ako me pitate je li taj sastanak bio jedini rezultat poraza, onda je moj odgovor ne, ali je sigurno jedan od najznačajnijih, što sam u svojoj, devetoj izbornoj jedinici mogao itekako osjetiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....