S prvim danom 2020. godine Hrvatska će preuzeti zadaću presjedanja Vijećem Europske unije. Riječ je o tzv. rotirajućem predsjedništvu gdje svaka država članica EU na šest mjeseci predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću. Trenutno baklju drži Finska, a nakon Hrvatske preuzet će je Njemačka.
Kako je do hrvatskog presjedanja ostalo nešto više od dva mjeseca, postavlja se pitanje što je Vlada RH do sada napravila kako bi osigurala neometan rad europskih čelnika te, možda, kao predsjedavatelj nametnula neka bitna pitanja o kojima treba raspravljati kada je već sjedište u Zagrebu. Odgovore na ta pitanja potražio je novinar Robert Zuber u novoj epizodi Revizije imena “Za kormilom” koja će se u ponedjeljak emitirati na programu Al Jazeere od 19:05, a na portalu Jutarnji.hr. od 20:15.
Zuber je emisiju otvorio jednim logičnim pitanjem: “Zašto je presjedanje bitno za Hrvatsku?”. Naime, veliki broj hrvatskih građana ne zna tko uopće sada presjeda Vijećem EU, a postoji sigurno i mnogo njih koji nisu ni svjesni da će Hrvatska imati tu zadaću sljedeće godine. Koliko je hrvatska javnost loše informirana o svemu, najbolje pokazuje odgovor predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića koji je na pitanje novinarke N1 televizije “Tko je prošle godine presjedao Vijećem?”, odgovorio: “Ne znam”.
Odraditi posao
Novinar RTL-a Petar Panjkota, jedan od sugovornika u Reviziji, kazao je kako znamo zapravo veoma malo što Hrvatsku čeka u prvih šest mjeseci iduće godine.
- Hrvatska ne ide za tim da ostavi trag ili da nametne neki fokus promišljanja, već samo da se odradi cijeli posao što bolje moguće – kaže Panjkota.
S njim se slaže i Željko Trkanjec, glavni urednik Euractiva, koji dodaje da Vlada uporno drži sve u tajnosti.
- Svaka zemlja članica organizira prije svog presjedanja veliki posjet novinarima toj zemlji. Njemačka to radi već sada, a mi još ne znamo kada će novinari doći k nama – ističe Trkanjec.
Ono što pak je poznato jest da će Hrvatska potrošiti više od 70 milijuna eura na uređenje Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja će biti sjedište presjedanja. Ujedno, prije par mjeseci Vlada je pokrenula proces školovanja djelatnika da uče engleski jezik, što je izuzetno bizarno jer bi svatko u državnoj upravi trebao poznavati engleski jezik, smatra Trkanjec. Ujedno, ministri ne odgovaraju na pitanja o presjedanju, pa se komunikacijski i informatički stručnjak Marko Rakar pita hoće li takav stav imati i prema stranim novinarima.
Nema sponzora
- Vidjet ćemo kada novinar CNN-a ili FAZ-a pita isto pitanje i kakav će biti efekt ako naši ministri ne odgovore. Jednostavno, naši vladajući imaju krivu sliku o tome što će se dogoditi te kako će to presjedanje izgledati – veli Rakar.
Kao dva slična primjera hrvatske organizacije navedeni su Pelješki most te uvođenje e-računa, gdje će u prvom slučaju kineski investitori prije napraviti most nego što će Hrvatska pristupnu ceste, a kod e-računa ima toliko propusta koji su pokazali kako naša zemlja uvelike zaostaje po pitanju digitalizacije.
No, vratimo se na presjedanje EU. Trkanjec navodi da Hrvatska još nije izabrala sponzora koji će pokriti troškove predsjedanja, a Panjkota dodaje da nismo pronašli nekoga od koga ćemo posuditi vozila, već da će se uzeti leasing iako se radi o razdoblju od pola godine.
Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, ističe kako je iz dosadašnjih priprema cilj hrvatske Vlade izuzetno jednostavan.
- Cilj je ne zabrljati, a ne prilika da se istakne Hrvatska na karti Europe – kaže.
Rakar se pak nada da se samo presjedanje neće negativno odraziti na našu zemlju te da će, možda, hrvatski političari nešto naučiti iz cijelog procesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....