POVIJESNO PISMO

VIDEO: Pet razloga zašto svi trebaju znati glagoljicu

 
Stranice iz "Misala po zakonu rimskoga dvora"

Hrvatska glagoljica, povijesno hrvatsko pismo, na temelju kojega samo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu, danas slavi svoj dan.

I ima barem pet razloga zašto bi je svi trebali znati: glagoljicom smo se služili više od tisuću godina, tim je pismom tiskana prva hrvatska knjiga "Misal po zakonu rimskog dvora", kao i naš najpoznatiji kameni spomenik Bašćanska ploča. To je pismo predstavljeno i na Drugom vatikanskom saboru, nakon čega su se svete mise počele služiti i na narodnim jezicima, a na glagoljici je i evanđelistar na koji su pri krunidbi prisezali francuski kraljevi, među njima i Kralj Sunce - Luj XIV.

Odabir datuma

Hrvatski je sabor prošli tjedan proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, na inicijativu In­stituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je taj datum izabrao kao spomen na dan kad se 1483. tiskala prva hrvatska knjiga - "Misal po zakonu rimskoga dvora".

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kaže da je cilj Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva da se o glagoljici govori na široj platformi, odnosno da to bude svehrvatska manifestacija.

- Naša je želja da se u obilježavanje tog dana uključe svi sudionici društva, od kulture i medija do obrazovanja. Da se, primjerice, u školama toga dana djeci na predavanjima govori o glagoljici u sklopu nastave hrvatskoga jezika, povijesti ili likovne kulture i likovne umjetnosti, a koliko mi je poznato, u tom je smjeru već krenulo Ministarstvo obrazovanja.

Hrvati se glagoljicom služe već više od tisuću godina, s tim pismom ušli smo u europski kulturni svijet tiskane knjige jer nam je prva knjiga, "Misal po zakonu rimskoga dvora", tiskana upravo na glagoljici 1483. godine, samo 28 godina nakon Gutenbergove "Biblije". Imamo fantastičnu kulturnu tradiciju koje često nismo ni svjesni, a nemamo pravo očekivati da netko drugi više cijeni naše kulturno i nacionalno blago od nas samih - objašnjava Jozić čiji će Institut danas odlikovati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Poveljom Republike Hrvatske za sustavan rad na očuvanju hrvatskoga jezika.

Upravo prvi Dan glagoljice i glagoljaštva svečano će danas proslaviti i u Staroslavenskom institutu, gdje su vrijedni stručnjaci s ravnateljicom Vidom Vukojom pripremili zanimljiv program na Danu otvorenih vrata te značajne ustanove.

- Pozivamo sve, i one koji znaju mnogo o glagoljici, a posebno one koje glagoljica intrigira, da dođu i vide najvredniju zbirku kamenih, rukom pisanih i tiskanih naših glagoljskih spomenika. Svi oni moći će na licu mjesta od naših vrijednih znanstvenika, koji više od pola stoljeća istražuju hrvatsko glagoljsko blago, čuti sve što h zanima, a nisu ni znali da postoji u našoj glagoljici - rekla nam je ravnateljica Vukoja.

Edukativne igrice

Program počinje već u podne kad će posjetitelji "u društvu" s barunicom Kor­nelijom Balbi, posljednjom vlasnicom palače Škrlec Balbi, koja je 1924. palaču dala u dobrotvorne svrhe, moći razgledati upravo "Misal" iz 1483. godine, a u glagoljskom lapidariju moći će vidjeti odljev Bašćanske ploče i brojnih drugih najranijih glagoljskih spomenika.

Moći će se dosta toga čuti i o digitalizaciji glagoljske baštine, o hrvatsko-glagoljskim vizijama, ali i zanimljivu priču o načinima kako suvremeni znanstveni istraživači tragaju za stoljećima starim glagoljskim pergamenima.

Osim toga, u Institutu nisu zaboravili na najmlađe. Oni će pak moći zaigrati razne edukativne igrice s glagoljskim slovima, poput “Svemirske glagoljice”, “Tetrisa s glagoljicom” ili “Glagoljojeda”.

Stoljeća hrvatskog pisma

1. Hrvati su se glagoljicom služili više od tisuću godina

2. Tim je pismom otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga "Misal po zakonu rimskog dvora"

3. Glagoljicom je napisan i najpoznatiji hrvatski kameni spomenik - Bašćanska ploča

4. Pismo je predstavljeno na Drugom vatikanskom saboru, nakon čega su se svete mise počele služiti i na narodnim jezicima

5. Na glagoljici je i evanđelistar na koji su pri krunidbi prisezali francuski kraljevi, među njima i Kralj Sunce - Luj XIV

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 18:02