STUDENT DIGI AWARD

VIDEO: VELIKI POTHVAT MLADE AGRONOMKE Kaštelanka Filipa razvila stručnjaka za prepoznavanje i suzbijanje korova

Kaštelanka Filipa Burul, 23-godišnja studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta, radi na mobilnoj aplikaciji CroCot, “stručnjaku za korov”.
 Davor Pongracic / CROPIX

Aplikacija je to kojom će poljoprivrednici, putem pametnih telefona, moći raspoznavati vrstu korova u svojim usjevima i dobiti podatak kojim ga herbicidom suzbiti.

S tom idejom Filipa se prijavila na natječaj “Student DIGI Awards”, u organizaciji Jutarnjeg lista, kojim se bira najbolji mladi inovator ili inovatorica, i prošla u finalni krug - top 10 najboljih inovacija.

Rođena u Kaštel Kambelovcu, Filipa je prije pet godina došla na studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagreb. Trenutno je na zadnjoj godini, a još od djetinjstva zaljubljena je u biologiju.

- Kada sam se zainteresirala za biologiju u srednjoj školi, mama mi je predložila da upišem taj faks. Ljude možda odbija jer misle da to ima veze s poljem, motikom i kopanjem, ali to uopće nije tako – govori.

Novi trend u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim granama, jest digitalizacija. Zato je Filipa, uz podršku svoje mentorice Klare Burić, profesorice na Zavodu za herbologiju, počela razvijati aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova CroCot koju planira završiti do kraja godine.

Ekološka korist

- Korovi su stalni problem poljoprivrednika. Jako su klijavi, što znači da mogu godinama biti u zemlji i čekati priliku. Nemoguće je znati da su tamo. Osim što sjemenke mogu biti u tlu, lako ih je prenijeti vjetrom, gumama traktora, cipelama a nerijetko ga prenesu i životinje – objašnjava.

Trenutno radi na velikoj bazi fotografija svih vrsta korova koji se kod nas ponavljaju. Jednom dovršena, mobilna aplikacija funkcionirala bi tako da poljoprivrednik kamerom na mobitelu uslika korov u ranoj fazi razvoja, a sustav ga, na temelju prikupljene baze fotografija, a onda analizom slike, odnosno boje, dužine i širine listova i ostalih morfoloških svojstva biljke, prepoznaje i predlaže kojim ga herbicidom najefikasnije suzbiti i u kojoj količini. Rješenje je to, veli, koje stvara ekonomsku i ekološku korist jer bi se u nekim slučajevima moglo koristiti tek polovica trenutno propisane doze herbicida.

- Aplikacija će biti povezana s bazom podataka što će omogućiti da se nakon determinacija vrste korova iz baze podataka “povuče” optimalno rješenje odnosno pravilno odabere herbicid u skladu s njegovom zakonski registriranom namjenom.

Te bi informacije poljoprivrednik, bez aplikacije, morao samostalno traži u Glasilu biljne zaštite s pregledom sredstava za tekuću godinu – objašnjava.

Poljoprivrednici si nevoljko kompliciraju život pa ono što danas rade jest da već procvale vrste korova, a to mogu biti različite nekulturne biljke, mak, maslačak, čičak, suzbijaju jednom vrstom herbicida i to u velikim količinama.

Činjenica je, pak, da nisu svi herbicidi primjereni za sve korove. Kako kaže Filipa, imamo 190 različitih vrsta s različitim spektrom djelovanja. Takvo korištenje herbicida, naravno, nije dobro za zemlju, a nije ni efikasno jer korovi vrlo brzu stvaraju rezistentnost.

Primjer takvog korova je ambrozija. Biljka koja mnogima uzrokuje alergijske reakcije raširena je i otporna, među ostalim, i zbog pogrešne upotrebe herbicida.

- Herbicidi imaju lošu reputaciju, ali moramo ih koristiti, zasad nemamo izbora. Međutim, mora se voditi računa o pravilnoj primjeni. Aplikacijom se korov prepoznaje u fazi kotiledona. Tada je najranjiviji i moguće ga je suzbiti vrlo malom količinom ciljanog herbicida – govori.

Potencijalni korisnici

Dodatan je problem za poljoprivrednike što biljke u toj fazi razvoja izgledaju posve drugačije od procvale biljke i gotovo je nemoguće, bez velikog iskustva, znati o kojem se korovu radi.

- Primjerice, problem s kojim se poljoprivrednici često susreću jest onaj maka u soji. Takve biljke možda nekome lijepo izgledaju, ali one se zapravo natječu s biljkama koje pokušavamo uzgojiti. Za prostor, za vodu, često ih zasjene i uguše. Kotiledon maka je izgledom neusporediv s procvalom biljkom crvenih latica – pojašnjava.

Osim poljoprivrednika, malih i velikih, korisnici aplikacije mogle bi biti i poljoprivredne udruge, zadruge i organizacije poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne apoteke kao distributeri pesticida.

Uz to, navodi, koristilo bi to i srednjim školama i fakultetima vezanim uz poljoprivredu ili proizvodnju hrane. Prema njezinim riječima, transfer znanja između fakulteta i prakse još je vrlo slab.

- Nadam se da bi aplikacija jednog dana mogla biti otvorena platforma na kojoj bi se na isti način obradili i insekticidi ili fungicidi, ukratko mjesto na kojem se brzo mogu naći svi oblici zaštite od svih štetnika.

Ipak, zasad je korištenje herbicida, u odnosu na ostala sredstva, dominantno sredstvo zaštite, čak 46 posto. U budućnosti, nadam se, aplikacija bi mogla nuditi i neka nekemijska rješenja u borbi protiv korova – zaključuje mlada agronomka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:51