Vikendaši će plaćati puno veće poreze, a jedan od načina da to izbjegnu bit će - potvrda liječnika opće prakse!?

Umjesto donedavnih 1,99 eura po četvornom metru godišnje, vlasnici vikendica na dubrovačkom području taj će gušt ove godine plaćati pet eura po kvadratu, piše Slobodna Dalmacija.

Izmjenom Zakona o lokalnim porezima povećan je raspon u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor, i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru, dok je dosadašnji maksimalni iznos na nacionalnoj razini bio dva eura.

Koliko će taj namet iznositi ove godine, ovisi o odlukama lokalnih vlasti, ali u Dubrovniku i većini drugih turističkih mjesta on je podignut na zakonski maksimum, pet eura po četvornom metru godišnje. Već smo pisali kako je na području Grada tijekom 2022. godine izdano 660 poreznih rješenja za vikendice, od čega je lokalni proračun utržio 90 tisuća eura, a sukladno takvom broju nekretnina i uz cijenu od pet eura po kvadratu, u dubrovačku "blagajnu" ove godine će se sliti 226.130 eura.

Za veliko turističko središte nisu to veliki prihodi budući da su gradski prihodi od turističkog paušala znatno veći. Za vlasnike vikendica, makar ih i iznajmljivali, toliko poskupljenje zagorčat će uživanje u njima.

Iznajmljivačima u Dubrovniku će iznositi jednako svoti godišnje obveze poreznog paušala za dvije postelje i jedan pomoćni krevet, ako je riječ o povijesnoj jezgri gdje je i cijena noćenja najviša.

Veliki je to prihod kada su u pitanju male općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje imaju veliki broj vikendica, kao što je to primjerice na Pelješcu. U Općini Orebić više je od tisuću kuća za odmor, a samo na području male lokalne jedinice kao što je Janjina, čak je 700 objekata, više nego stanovnika.

Načelnik Vlatko Mratović objašnjava kako se Općina od ove godine odlučila na maksimalnu razinu poreza na vikendice koje se također mahom iznajmljuju turistima, ali ipak u dvije "tarifne zone" ovisno o stanju infrastrukture. Sličnim načelom vodile su se i druge pelješke i korčulanske vlasti.

Grad Korčula povećao je tu stopu godišnjeg nameta za 100 posto pa ona sada iznosi četiri eura po kvadratu, a Vela Luka je donijela odluku da se porez naplaćuje po tri eura za četvorni metar vikendice.

– Vlasnici vikendica gdje je slabije razvijena komunalna infrastruktura, kao što su Osobjava, Popova Luka i Zabreže, plaćat će četiri eura po kvadratu nekretnine, a drugi pet. Od ove godine sasvim je jasno da svi iznajmljivači moraju plaćati oba poreza, porez na vikendice i paušal na iznajmljivanje po krevetu, jer je nekoliko godina vrijedilo suprotno tumačenje Porezne uprave da se ne plaćaju dva poreza na istu nekretninu.

Sada će se zadužiti svi objekti i povećati prihodi Općine. Imamo oko 700 objekata i prihod proračuna je planiran na 200 tisuća eura za 2024. godinu – kaže načelnik Mratović.

Mnogi domaći ljudi rodom s Pelješca imaju nekretnine, naslijeđene ili izgrađene na djedovini. Slično je i u Dubrovačkom primorju gdje upravo radi toga nisu podignuli porez na vikendice na zakonski maksimum.

Načelnik Nikola Knežić kaže kako je porez na vikendice zamjena za komunalnu naknadu i druge prihode lokalne zajednice od ljudi koji ovdje ne borave, a za održavanje svega što koriste.

– Mi smo porez po četvornom metru podignuli na 2,4 eura, premda su mnoge druge općine išle na maksimalan iznos. Imamo puno domaćih ljudi koji u Primorju imaju kuće i manje objekte, a u konačnici ni ova cijena im nije jeftina, pa nismo htjeli pretjerivati.

Išli smo logikom i ljudski je da netko ima đedovu kuću na našem području, a da ga sada ne "oderemo" porezom, a ne možemo ih ni osloboditi poreza, jer to zakonodavac nije predvidio. I ovaj porez na objekt od sto kvadrata košta vlasnika 240 eura godišnje - naglašava prvi čovjek Primorja.

- U Njemačkoj je to na primjer brutalan porez, dva i pol eura mjesečno po kvadratu, a zato oni i nemaju puno nekretnina i zato Nijemci iznajmljuju svoju drugu nekretninu studentima ili podstanarima da bi bila stambena nekretnina i da bi plaćali manje – kaže Knežić i dodaje kako ni paušalna davanja za iznajmljivanje nisu velika s obzirom koliko novaa jedna nekretnina može zaraditi u turizmu:

- Turist plati primjerice 400 eura po noćenju, a od toga euro i pol turističke pristojbe ide lokalnoj zajednici koja održava ulice, čistoću, plažu, park... K tome još i vanjsku zabavu, jer se hotelske kuće sve manje uključuju u kulturnu ponudu mjesta.

Prema Knežićevim riječima, lokalnim jedinicama trebalo bi unutar države preraspodijeliti i dio poreznih prihoda iz PDV-a, a da lokalni nameti ipak budu u drugom planu. No to je, smatra načelnik, nešto što će vremenom doći na red, jednako kao i porez na imovinu.