Šibenski most, decentno osvijetljen, oku je ugodna noćna slika s gradske rive. S njega, smještenog na magistrali iznad grada, pogled se pruža na šibenske tvrđave koje su grad stoljećima branile od osvajača - tvrđavu svetoga Mihovila, obnovljenu prije nepune dvije godine, i tvrđavu Barone, koja je prošli tjedan otvorena za posjetitelje nakon što je godinama zjapila zapuštena.
Turistička suša
Preko noći je jugo okrenulo na buru i nakratko prekinulo proljetni ugođaj, dobro protreslo krošnje maslina i prerano procvjetalih voćaka, podsjetilo da zima možda još nije gotova. Nismo baš izabrali dan za obilazak tvrđava jer čini se da gore na uzvisinama puše snažnije nego u uskim ulicama u staroj jezgri Šibenika.
"Neki dan su tu bili branitelji koji su se dogovorili da će u park ispred hotela postaviti tenk kao spomenik na bitku iz rujna 1991.", govori mi ljubazna mlada recepcionerka u hotelu pokraj mosta, na njegovoj sjevernoj strani na kojoj su tih paklenih dana stajali neprijatelji dok su hrvatski branitelji na suprotnoj odolijevali napadima, spasili grad, a neki će reći i cijelu Dalmaciju, jer vojno nadmoćni osvajači nikada nisu prešli most, a i ubrzo se povukli s pozicije, ostavivši iza sebe hotel u ruševinama. Danas, obnovljen, jedan je od rijetkih u gradu koji radi i u ovo doba, između Nove godine i Uskrsa, kada vlada najveća turistička suša. Znajući tu ne tako davno ratnu priču, nije teško s hotelske terase s pogledom na šibenske tvrđave osvijestiti da su u 17. stoljeću upravo one obranile Šibenik od Osmanlija. A posljednjih se godina o tvrđavama priča kao o turističkim atrakcijama, gotovo u rangu katedrale, zaštićenog UNESCO-vog spomenika.
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix
Šibenik je nedavno dobio i prvu uređenu gradsku plažu Banj, i luksuzni hotel Life Palace u staroj gradskoj jezgri, pa i svoj prvi hotel s pet zvjezdica D-Resort, nekoliko vrhunskih restorana poput nagrađivanog Pelegrinija, veliku marinu, šetnicu uz kanal... Nekoliko godina bio je domaćin najvećeg glazbenog festivala na hrvatskoj obali, Terranea. Definitivno je postao turistički grad, što nikada u svojoj povijesti nije bio. U socijalizmu su Šibenčani dobro živjeli od teške industrije. Samo je TLM zapošljavao oko 6000 ljudi. Nije čudo da je s gašenjem industrije grad zapao u probleme i godinama ostao nekako uspavan između Zadra i Splita, koji su mnogo brže svoje potencijale prilagođavali novim vremenima. Svoj 950. rođendan Šibenik ove godine proslavlja s mnogo optimizma.
Motor razvoja
Za početak, stopa nezaposlenosti je u gradu ispod 10 posto, gotovo dvostruko manja od državnog prosjeka. Krajem 2015. nezaposlenih je bilo 4 posto manje nego godinu dana prije.
Ambiciozni gradonačelnik Željko Burić (HDZ) ističe kako nova radna mjesta nisu otvorena isključivo u turizmu, nego i u raznim manjim i srednjim tvrtkama, ponajviše u industrijskoj zoni Podi, gdje radi više od tisuću ljudi.
Gradonačelnik Željko Burić (Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix)
"Bez obzira na sve što se čini u turizmu, Šibenik nje odustao od razvoja industrije. Zona je 2015. proglašena najboljom u Hrvatskoj, u cijelosti je infrastrukturno opremljena i sustavom odvodnje spojena na pročistač. Parcele se prodaju za samo pet eura po kvadratu, a tu je i niz drugih pogodnosti, poput oslobađanja komunalnih naknada i doprinosa, mogućnost povoljnog najma već izgrađenih poslovnih prostora. U gradu od 50-ak tisuća stanovnika turizam ne može i ne smije biti jedini motor razvoja", govori Burić. Prema njegovim riječima, značajan iskorak je napravljen omogućavanjem mladim ljudima da u Šibeniku studiraju i da ne odlaze iz svoga grada. Kao dislocirani studij zagrebačkog Sveučilišta lani je pokrenut studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Grad je osigurao i uredio prostor, u što je uloženo 10 milijuna kuna. Upisano je 50 studenata, od kojih polovica nije iz Šibenika. U suradnji s institutom Ruđer Bošković radi se na razvoju dvaju novih tehničkih studija, a sve troškove pokriva EEA Fond Kraljevine Norveške, koji financiraju i vlade Lihtenštajna i Islanda.
Privlačenje novca
S idejom da turistička sezona traje 365 dana u godini, gradonačelnik potencijale vide i u zdravstvenom turizmu. Kao iskusni oftalmolog, on je od 1999. godine 15 godina bio ravnatelj šibenske bolnice koja je u tom razdoblju obnovila sve odjele i zaposlila niz izvrsnih liječnika. Da bi turisti dolazili i zimi važno je, smatra Burić, imati događanja poput adventa, koji je ove godine bio izvrsno posjećen. Prošle je godine, otkriva, Šibenik imao više od 1,4 milijuna noćenja, što je više nego ikada. Barem polovicu je ostvario Solaris, najveći resort na hrvatskoj obali. Do početka nove sezone Solaris će, otkriva Burić, uložiti 30 milijuna eura u podizanje kvalitete hotela koji će svi imati 4 i 5 zvjezdica.
"Uredili smo šest kilometara šetnice uz kanal Svetog Ante, područje koje je godinama bilo zatvoreno jer je bilo vojno. Počinje i obnova tvrđave Svetog Ivana iz 17. stoljeća. Bit će posebno prilagođena djeci pa će u njoj biti i tehnički muzej", ističe Burić, posebno ponosan na svoj EU tim, specijaliziran za privlačenje novca iz fondova EU. Za obnovu Svetog Ivana, dokumentaciju tešku 13 kilograma, koja se sastoji od preko 1600 stranica, na natječaj su poslali 29. siječnja, i to s pošte u Bajakovu, jedine u Hrvatskoj koja se otvara točno u ponoć. A osim kvalitete projekta, od presudnog značenja može biti i to da je poslan što prije, pa su oni to učinili prvog dana natječaja, i to u prvoj minuti iza ponoći. Zatražili su maksimalni iznos od 5 milijuna eura. Kako je vrijednost cijelog projekta 50 milijuna kuna, razliku će pokriti grad.
Pisanje projekata
U Bajakovo su išli Miroslav Petrović i Krešimir Kovač, s kojima su dvije godine na projektu radili i Ivana Bujas Rupić, voditeljica odjela za razvoj, Petar Mišura te Matija Bumbak, pročelnik za gospodarstvo. Ovi mladi ljudi iza sebe već imaju godine iskustva u pisanju EU projekata i svakodnevno im, kažu, stižu ponude iz raznih tvrtki da za njih rade sličan posao za mnogo bolju plaću, ali su odlučni pomoći svome gradu da se razvije u prvorazrednu kulturnu destinaciju, jer smatraju da je Šibenik izvrsno mjesto za život, u kojem mladi i obrazovani imaju sve više mogućnosti za razvoj karijere.
S lijeva, EU tim, Miroslav Petrović, Petar Mišura, Ivana Bujas Rupić, Matija Bumbak i Krešimir Kovač (Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix)
"Studirao sam u Rijeci i Roterdamu, ali sam se vratio u Šibenik, u kojem mi ništa ne nedostaje. Kroz investicije će se sigurno otvarati sve više poslovnih mogućnosti", ističe Bumbak. Njegov kolega Kovač dodaje kako bi za razne projekte Šibenik iz fondova EU mogao godišnje izvlačiti čak 20 milijuna eura, što je 20 puta više nego prije iz pretpristupnih fondova. Plan je povezati sve otoke šibenskog arhipelaga brodovima, koji bi polazili svakih sat vremena, na Zlarinu otvoriti Hrvatski centar koralja, urediti Kuću Mediterana, u kojoj bi se u staroj jezgri prezentirala mediteranska kuhinja...
Preostaje i obnova tvrđave Svetog Nikole. Vlasništvo nad Svetim Ivanom država je Gradu prepustila na deset godina, za što su zahvalni DUUDI-ju i Ministarstvu kulture. U pripremi su ili u realizaciji projekti vrijedni ukupno pola milijarde kune. Članovi tima redovito održavaju edukacije za sve ljude koji žele u privatnom sektoru koristiti fondove EU. Novcem dobivenim od Ministarstva poduzetništva otvorena su u Šibeniku dva gradska poduzetnička inkubatora, u kojima je već pokrenuto dosta uspješnih poslovnih projekata.
Edukacije mladih poduzetnika u inkubatoru provodi američki konzultant Keith Bradley, koji je u Šibenik na nekoliko mjeseci došao iz Chicaga. Oduševljen je Šibenikom.
Keith Bradley (Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix)
"Ljudi često ne znaju kakve sve mogućnosti imaju za pokretanje poslova. Pripremamo ih da razmišljaju i rade globalno", kaže Bradley.
Za upravljanje tvrđavama Grad je osnovao posebnu javnu ustanovu Tvrđava kulture Šibenik koju vodi mlada, ali iskusna, povjesničarka umjetnosti Gorana Barišić Bačelić.
"Tvrđave su prvorazredna kulturna i povijesna baština. Sveti Mihovil je u nešto više od godinu imao 250.000 posjetitelja i 40-ak raznih koncerata te drugih večernjih događanja. Na tvrđavi Barone radovi su trajali 18 mjeseci, i u njoj smo predvidjeli razne kulturne i gastronomske sadržaje. Šibenik može biti kulturna destinacija u skladu s najboljom europskom praksom revitalizacije i prezentacije spomeničke baštine", naglašava Barišić Bačelić.
Gradonačelnik za ovu godinu najavljuje donošenje generalnog urbanističkog plana jer investitori očekuju sređenu plansku regulativu i imovinske odnose, da se točno zna gdje se i što može graditi. Grad u svojem vlasništvu ima slobodni prostor od 280.000 kvadratnih metara bivše tvornice elektroda i ferolegura. Na toj atraktivnoj lokaciji predviđeno je širenje gradske plaže i gradnja stambenih i turističkih kapaciteta.
"Investicije bi se u gradu tek trebale razmahati. To su milijarde eura. To nije utopija. Šibenik može u narednih nekoliko desetljeća narasti na 70.000 stanovnika, u bogati grad zadovoljnih ljudi. A treba mu i razvijeno zaleđe - Drniš, Skradin, Knin... U tim je gradovima sve više malih i srednjih pogona, čija je proizvodnja usko vezana za razvojne projekte u Šibeniku.
Gradonačelnik otkriva kako za TLM u stečaju postoji strateški investitor koji bi preuzeo valjaonicu i prešaonicu, u kojima bi se u ožujku nastavila proizvodnja za koju će biti potrebno oko 400 radnika, 200-injak manje nego u prosincu, kada su svi završili na burzi rada.
Ovih je dana Burić u HBOR-u razgovarao o financiranju uređenja središnjeg gradskog trga Poljana, kojem bi se vratio nekadašnji izgled jer bi se s njega uklonio promet i parkiralište, a ispod zemlje bi bila garaža s tri etaže. Nakon što osam godina stoji zapušten, ovog bi ljeta prve turiste trebao ugostiti Obonjan, nekad poznatiji kao Otok mladosti. Dugogodišnje pravne zavrzlame, začinjene tužbama i odštetnim zahtjevima, završene su potpisivanjem sporazuma između grada i privatnih investitora. Uređuju se smještajni kapaciteti i drugi objekti. Šumovit otok, od grada udaljen 20-ak minuta vožnje brodom, zamišljen je kao luksuzna destinacija za kampiranje, zabavu, filmske i druge festivale...
U Šibeniku još niti jedan gradonačelnik nije na vlasti bio duže od jednog četverogodišnjeg mandata. Na vlasti su se izmijenile razne stranke. Jedni bi započinjali projekte, drugi ih ne bi dovršili...
"Nisam stavio na stranu niti jedan započeti projekt, svi su realizirani. Sveti Mihovil je bio projekt bivše SDP-ove vlasti. Najvažniji nam je interes grada, a komunalni problemi moraju biti ispred ideoloških obračuna. Ne želim se obračunavati po političkim linijama, u mojoj su administraciji dobrodošli svi oni koji su sposobno realizirati projekte", tvrdi Burić.
"Nisu se vlasti mijenjale zato što su Šibenčani prevrtljivi, nego zato što je grad godinama stagnirao", ističe predsjednik gradske organizacije SDP-a i bivši dogradonačelnik Franko Vidović, dodajući kako je prava revitalizacija Šibenika započela upravo u vrijeme SDP-ovog gradonačelnika Ante Županovića, koji je pokrenuo gotovo sve ključne projekte - kulturne, gospodarske i komunalne - koji i danas traju. Posebno je ponosan na plažu Banj. Uveli su, podsjeća, i subvencije za novorođenu djecu jer smatra da je Šibeniku za razvoj potrebno više stanovnika. Naglašava da Šibeniku treba još novih hotela i apartmana, jako mu je žao što više nema Terranea.
"Šibenik se probudio na kulturnom, ali i na poslovnom planu. Prema stopi izvoza je među najboljima u Hrvatskoj", tvrdi direktor i vlasnik NCP grupe Goran Prgin, ujedno i predsjednik Udruge poslodavaca Dalmacije. Njegovo brodogradilište i ostale tvrtke zapošljavaju više od 300 ljudi i još 70-ak kooperanata. Naručitelju iz Norveške uskoro će isporučiti 50. katamaran za opskrbu ribogojilišta. U 2015. su uprihodili 126 milijuna kuna, što je 17 posto više nego u godinama prije krize.
Nove vrijednosti
"Samo industrija i proizvodnja stvaraju nove vrijednosti. Mogao bi i turizam kada bi se hrana za turiste proizvodila u šibenskom zaleđu. Takvi ekološki uzgojeni proizvodi sve se više traže, ali poljoprivrednici ne mogu računati na to da će urod moći prodati jer ugostitelji često radije biraju jeftinije, uvozne namirnice. Moramo privući još poduzetnika u Podi, razvijati turizam i sveučilište, povećati broj stanovnika i oživjeti staru gradski jezgru. Mladi i odgovorni ljudi u ovom gradu imaju dobru perspektivu. Svakom poduzetniku iz bilo kojeg dijela Hrvatske preporučio bih da dođe u Šibenik. Mnogi su to već učinili i nisu požalili", govori Prgin, koji i u svojoj tvrtki planira u narednim godinama značajno povećati prihode i broj zaposlenih.
Direktor gradske turističke zajednice Dino Karađole uvjeren je da će se sve više zgrada u staroj gradskoj jezgri pretvarati u male luksuzne hotele, poput Life Palacea na Medulićevom trgu. U tijeku je, kaže, veliki investicijski ciklus. Bez Solarisa Šibenik ima oko 1500 kreveta, a treba mu barem triput više.
"Svake godine moramo tiskati nove brošure jer je ponuda sve bogatija. Možemo biti vrhunska destinacija jer imamo predivnu jezgru, tvrđave, nacionalne parkove, festivale... Cilj je i da što više restorana hranu nabavlja od lokalnih proizvođača i da se tako promovira dalmatinska ishrana, kao dio UNESCO-ve nematerijalne baštine", govori Karadžole.
Direktorica prodaje i marketinga hotela Life Palace Elena Rušnjak Deželjin živjela je i radila po cijeloj Hrvatskoj, ali je oduševljena gostoljubivošću Šibenčana. Hotel radi cijele godine, privlači pretežno poslovne goste i često je popunjeno svih 17 soba.
"Nije točno da nema života u šibenskoj jezgri. Grad nema veliku turističku tradiciju, ali to je prednost jer možemo kreirati nove atraktivne sadržaje. Ljudi iz gradskih službi vrlo su pristupačni i zaista se ne možemo žaliti na administraciju, po čemu smo rijetki u Hrvatskoj", zaključuje Elena Rušnjak Deželjin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....