Prijave koje idu na Europski sud uglavnom su vezane uz neučinkovite istrage u slučajevima ratnih zločina, zlostavljanje policije, zastoje u istragama, loše uvjete u zatvorima, povrede prava na pravično suđenje...
Iz Hrvatske je Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) poslano nešto više od 12.000 prijava o kršenju ljudskih prava.
Većina odbačena
Većina je odbačena, no bilo je i nekoliko stotina izrečenih povreda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, a brojni su slučajevi još u postupku. Takvi su podaci izneseni na tematskoj sjednici u Saboru o broju i vrstama predmeta iz Hrvatske pred Europskim sudom u Strasbourgu.
Neefikasan sustav
Prema podacima koje je nedavno iznijela naša zastupnica pred ESLJP-om Štefica Stažnik, Hrvatska je lani za izgubljene presude morala platiti 325.950 eura, odnosno 70% više nego godinu prije. Njezin je ured u 2013. zaprimio 60 novih predmeta, a samo do sredine listopada ove godine gotovo dvostruko više - 118.
- Prijave ljudi i aplikacije sudu tjeraju nas da ispravljamo pogreške u kršenju ljudskih prava. Pritom ne treba težiti naknadu štete, nego povećati efikasnost cijelog sustava - smatra Ksenija Turković, sutkinja na ESLJP-u. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić tvrdi, pak, da neučinkovitost sustava vuče korijene iz 90-ih i da je aktualna Vlada to nastojala promijeniti izmjenama Zakona o kaznenom postupku. - Bolja edukacija i više novca najvažniji su za pomake u tim područjima - poručio je ministar.( S. B.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....