Više od tri četvrtine Hrvata ne smatra da je korona jako opasna, otkrili i čega su se najviše zaželjeli

Dnevnik Nove TV proveo je još jedno istraživanje raspoloženja građana o epidemiološkoj situaciji, mjerama te mentalnom stanju ljudi nakon godinu dana pandemije.

Većina građana koja je sudjelovala u istraživanju misli da će se u iduća tri mjeseca poboljšati epidemiološka situacija, njih 69 posto. Da će sve biti kao sada, smatra 19 posto ispitanika, a da će se pogoršati 7 posto. Ne zna ili odbija odgovoriti njih 5 posto.

Muškarci su, ako se pomno pogleda istraživanje, optimističniji. Takvi su i oni s osnovnom školom te stanovnici sjeverne Hrvatske.

Građani se sve manje drže mjera

Iako se većina građana i dalje pridržava svih ili većine mjera, taj postotak je u padu u odnosu na, primjerice, zadnje istraživanje. Naime, sada se svih mjera pridržava 45 posto ispitanika. Prije dva mjeseca bilo ih je 60 posto. Većine uputa pridržava se 44 posto i to je više nego u prosincu, kada se većine mjera pridržavalo 35 posto ispitanika. Dijela uputa pridržava se 10 posto i taj broj raste u odnosu na prosinac. 1 posto ispitanika ne drži se uputa.

I tu se vidi jasna podjela, žene i stariji su odgovorni, a mlađi to sve opuštenije doživljavaju.

Koliko je korona utjecala na financije

Hrvatska je tu podijeljena, tako 46 posto ispitanika kaže da je korona negativno utjecala na financije. Istodobno isti broj ispitanika misli da nije utjecala, a da su u koroni i profitirali, odnosno pozitivno misli njih 7 posto.

Financijski se ugroženijom smatra skupina od 30 do 44 godine te stariji. Oni koji misle da korona nije utjecala na njihove financije zastupljeniji su među mladima, visokoobrazovanima kao i stanovnicima Slavonije i sjeverne Hrvatske.

Opasnost za osobno zdravlje

Da je opasnost mala i jako mala misli 43 posto ispitanika, to je rast od 10 postotnih poena u dva mjeseca. 34 posto misli kako postoji osrednja opasnost po zdravlje. I taj je postotak od studenog u padu. Pada broj onih koji misle da postoji velika mogućnost zaraze. Sada to misli 19 posto ispitanika. Još u prosincu takvih je bilo više od 30 posto. Ne zna, 4 posto.

Opasnost za članove obitelji

Dolaskom cjepiva i tu se mijenjaju neki trendovi. Da je osrednja opasnost, misli 40 posto ispitanika. Da je mala, misli 30 posto, a kod 24 posto njih postoji strah od zaraze ukućana. Ne zna 6 posto. Zamjetni su trendovi pada broja onih koji misle da je velika opasnost od zaraze, a raste broj onih koji misle da je mala opasnost.

Kakvo je mentalno stanje nacije nakon godinu dana

Više od polovice građana smatra kako je korona negativno utjecala na njihovo psihičko i mentalno stanje. Točnije njih 51 posto. Da nema utjecaja na mentalno stanje misli 40 posto, a 8 posto ispitanika smatra da je korona pozitivno utjecala na njihovo psihičko stanje. Ne zna njih 1 posto.

Žene sve oko epidemije malo teže psihički podnose. Tu su i stariji te stanovnici Zagreba i Slavonije. Muškarcima korona većinom nije utjecala na psihičko stanje. Tu spadaju i ispitanici od 30 do 44 godine. I na kraju među mladom populacijom do 29 godina iznadzastupljen je postotak onih na koje je korona pozitivno utjecala.

A što će građani nakon pandemije napraviti?

U istraživanju je ponuđena mogućnost građanima da odaberu između nekoliko opcija što će prvo učiniti. Na prvom je mjestu odlazak u kafić. To će učiniti 16 posto ispitanika. Slijedi putovanje koje planira također 16 posto građana. 9 posto će posjetiti one koje nisu mogli vidjeti. Proslaviti s prijateljima kraj korone planira 6 posto. Njih 4 posto želi živjeti normalno kao prije. 3 posto ispitanika planira izgrliti osobe koje nisu mogli zbog korone. Isto 3 posto njih će odabrati i organizirati neku zabavu. 3 posto ispitanika planira se vratiti na posao ili ga početi tražiti. 3 posto će napraviti obiteljsku feštu, primjerice svadbu. 2 posto planira prestati nosit masku. U disko će otići 2 posto, a na misu njih 1 posto. Ostale aktivnosti kao primjerice kino, kazalište, muzej ili u kupnju planira 10 posto. Ne zna njih 7 posto, a da ništa neće napraviti tvrdi 15 posto ispitanika.

NAPOMENA

Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana, od 19. do 23. siječnja 2021. godine. Pogreška mjerenja je +/-4 %.