ZABORAVITE DIONICE

Viski, šampanjac, šećer i parmezan postaju novo zlato

Sve više kompanija u svijetu nastoji pronaći alternativne načine štednje, a banke im izlaze ususret

ZAGREB - Poučene financijskom krizom koja vrlo lako uništi vrijednost novca, sve više kompanija iznalazi druge načine štednje. Najveći svjetski proizvođač viskija Diageo odlučio je manjak u svom mirovinskom fondu pokriti upravo svojim glavnim proizvodom. Umjesto novca, tvrtka će u mirovinski fond “uplaćivati” barele viskija. Kako bi zadržao tržišnu vrijednost uplate, svake tri godine viski će zamijeniti s novom proizvodnjom. Ugovor će trajati 15 godina.

Mirovinska štednja značajno je pala u vrijeme recesije jer je većina novca bila uložena na tržištu kapitala, u razne vrijednosne papire. Tako su zaposlenici mnogih svjetskih kompanija ostali bez većeg dijela mirovinske štednje. Mnoge kompanije sada koriste vlastitu imovinu i zalažu je u mirovinske fondove, što znači da ne moraju uplaćivati gotovinu.

British Airways, primjerice, koristi zrakoplove kao osiguranje za mirovinsku štednju. Hotelska grupa Whitbread te trgovački lanci Sainsbury i Marks & Spencer, primjerice, stavili su u svoje mirovinske fondove hotele, restorane i trgovine. Mnogi mirovinski fondovi kao zalog će rado uzeti i soju, šećer, kavu i slične proizvode.

Praksa se širi i u Italiju. U skaldištu pokraj Milana banka Credito Emiliano pohranila je tone kolutova sira parmezan koje drži kao kolateral za odobrene kredite proizvođačima sira. Ta je industrija u vrijeme krize pala u teškoće i financiranje na temelju sira lani je u Italiji poraslo za 10 posto. U klimatski kontroliranim uvjetima kapacitet skladišta iznosi 440.000 kolutova parmezana čija je vrijednost veća od 130 milijuna eura.

Financiranje na temelju fine hrane u Italiji i nije takva rijetkost. Krajem 90-ih godina, primjerice, investicijska banka Mediobanca izdala je obveznice za koje je garanciju dao proizvođač vina Marchesi Antinori Srl. Banka je platila 10 milijuna eura za cijelu proizvodnju crvenog vina 1997. koje joj je proizvođač naknadno isplatio. Talijanska ministrica poljoprivrede Luca Zaia lani je rekla da bi bila dobra ideja kao kolateral uzimati pršut i druga skupa vina. Ipak, uzimanje takvih zaloga za kredit uglavnom je stvar nužde, a ne izbora.

- Ti primjeri samo potvrđuju da se u krizi povećava kreativnost. Međutim, uzimanje takve vrste robe za kolateral rijetka je praksa i u Italiji i ne vjerujem da će u budućnosti poprimiti šire razmjere - kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Što banke prihvaćaju kao jamstvo

Parmezan

Talijanska banka Credem (Credito Emiliano) već je od svojih klijenata kao jamstvo za dodijeljene kredite prihvaćala sir

Šampanjac

Među eno i gastro investicijama je i šampanjac: ako je neka vrsta u obilnim količinama, onda se može vrednovati u bačvama

Šećer i kava

Poslovne banke i investicijski fondovi zainteresirani su i za kakao, šećer, soju, kavu i šafran kao jamstvo

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:50