VISOKI KAZNENI SUD KREĆE 1. SIJEČNJA Zbog Turudićeva suda osniva se i Visoko državno odvjetništvo

Visoki kazneni sud, čije je osnivanje povjereno aktualnom predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu, sucu Ivanu Turudiću, definitivno je dobio lokaciju na kojoj će raditi, a novu stepenicu u sudskoj hijerarhiji pratit će i ustroj Državnog odvjetništva.

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić prošlog je tjedna, kako doznajemo, uputio dopis ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću u kojem ukazuje na to da cijeli pravosudni sustav funkcionira tako da ustroj i hijerarhiju sudova prati i državnoodvjetnička organizacija te da je to u slučaju Visokog kaznenog suda izostalo.

- Osnovat će se novi red i u Državnom odvjetništvu - odgovorio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, navodeći kako su za taj potez potrebne korekcije u nekoliko zakona, te ustvrdio da će se to riješiti brzo. Možda čak do kraja godine kako bi 1. siječnja 2020. godine, kada će s radom započeti takozvani Turudićev sud, mogli početi raditi i posebni tužitelji koji će biti ovlašteni zastupati predmete pred sucima Visokog kaznenog suda.

- Ako i ne stignemo promijeniti zakone i imenovati državne odvjetnike Visokog državnog odvjetništva do toga roka, svejedno neće biti nikakvih problema jer će se oni imenovati do sredine godine, kada sud zaprimi predmete koje će rješavati - rekao je ministar Bošnjaković.

Drugi stupanj

Budući da će Visoki kazneni sud biti pozicioniran između županijskih sudova i Vrhovnog suda, a rješavat će u drugom stupnju žalbe na odluke županijskih sudova, tako će i Visoko državno odvjetništvo biti pozicionirano između županijskih državnih odvjetništava i Državnog odvjetništva RH. No, dok je za novi sud predviđeno imenovanje 15 sudaca, tužitelja koji će se baviti samo žalbama bit će puno manje.

Kakve će im biti plaće, još nije poznato. Nije još jasno ni kolike će biti plaće sudaca Visokog kaznenog suda, koje su trebale biti između plaća županijskih sudaca i sudaca Vrhovnog suda, ali se pokazalo da će bolja primanja od njih imati niže rangirani uskočki suci koji dobivaju posebni dodatak. Turudić je tražio da i suci na Visokom kaznenom sudu dobiju takav dodatak, no Ministarstvo pravosuđa još nije dalo konačni odgovor na ovo pitanje.

Donesena je, međutim, odluka o lokaciji suda. Novi sud bit će smješten u potkrovlju Županijskog suda u Zagrebu smještenog na Zrinjevcu, prekoputa Vrhovnog suda. Dokumentacija za preuređenje potkrovlja, koje ima više od tisuću četvornih metara uskoro bi, kaže Bošnjaković, trebala biti pripremljena i odmah slijedi raspisivanje natječaja za izvođenje radova. Ministar kaže da će se prostor za novi sud urediti do polovice iduće godine, a do tada će suci biti podstanari na Županijskom sudu u Zagrebu.

Državni odvjetnici koji će zastupati predmete pred Visokim kaznenim sudom neće dobivati novi prostor.

Visoki kazneni sud trebao je profunkcionirati još 1. siječnja 2015. godine, no njegovo se osnivanje stalno odgađalo sve do dolaska Dražena Bošnjakovića na čelo Ministarstva pravosuđa koji je popustio struji koja se zalaže za formiranje posebnog suda koji će se baviti žalbama na kaznene predmete. Idejni začetnici Visokog kaznenog suda su dvojica sudaca Vrhovnog suda, Marin Mrčela i Dražen Tripalo koji su smatrali da Vrhovni sud treba rasteretiti od posla odlučivanja po žalbama jer to spada u redovno sudovanje, te predložili osnivanje novog suda. Isticali su da se Vrhovni sud treba baviti stvaranjem i ujednačavanjem sudske prakse, a ne utvrđivanjem činjenica.

Neujednačena praksa

Isprva je Visoki kazneni sud trebao odlučivati o žalbama na odluke općinskih i županijskih sudova, ali se ipak neće baviti presudama općinskih sudova koje su najbrojnije i čine veliku većinu kaznenih spisa. Prema članku 26.a Zakona o sudovima Visoki kazneni sud će odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima te obavljati druge poslove određene zakonom.

Za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u kaznenim predmetima i dalje će biti nadležni županijski sudovi, dok će o žalbama protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima odlučivati Visoki prekršajni sud.

Kritičari osnivanja ovoga suda ističu da nije dobro da se na jednome mjestu, u malobrojnom krugu sudaca odlučuje o svim najvažnijim kaznenim predmetima u zemlji. Novi sud će, naime, odlučivati u predmetima kao što su oni pokrenuti protiv Zdravka Mamića, protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, protiv donedavnog ministra Lovre Kuščevića ukoliko istraga koja se vodi protiv njega završi u sudskom postupku i drugim “velikim” korupcijskim i predmetima organiziranog kriminala.

Kritičari još ističu da nema puno kaznenih predmeta, odnosno da njihov broj ne opravdava osnivanje posebnog žalbenog suda, te da bi puno prije potreba za takvim sudom postojala u građanskim predmetima kojih je daleko više, a sudska praksa je puno neujednačenija.