Nakon presude Visokog upravnog suda kojom je pravomoćno ukinuta odluka Povjerenstva iz lipnja 2016. u slučaju Tomislava Karamarka, oglasio se i sam Karamarko. I to prilično slavodobitnom objavom na Facebooku u kojoj, uz ostalo, tvrdi kako je sad i sudski dokazano da je ostavka koju je nakon odluke Povjerenstva u lipnju 2016. podnio na dužnost potpredsjednika Vlade bila - nepotrebna.
Presuda Viskog upravnog suda, kojom je ukinuta odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Tomislava Karamarka koja je prije šest godina potresla političku scenu jer je nakon nje Karamarko podnio ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade, a nedugo zatim se povukao i s čela HDZ-a - prilično je zanimljiva. I to zbog načina na koji je obrazložena.
Promijenjena praksa
Presudu o ukidanju odluke Povjerenstva u slučaju Karamarko donijelo je isto sudsko vijeće Visokog upravnog suda koje je 2017. odbilo Karamarkovu žalbu na tu odluku i potvrdilo da je Povjerenstvo bilo u pravu. A Povjerenstvo je, podsjetimo, 2016. donijelo odluku da je Karamarko zagovaranjem povlačenje Hrvatske iz pokrenutih arbitražnih postupaka protiv MOL-a vezanih uz Inu bio u potencijalnom sukobu interesa i povrijedio načela transparentnog obnašanja dužnosti jer Vladu i javnost nije prethodno upoznao s činjenicom da je Drmia, tvrtka u vlasništvu njegove supruge Ane Karamarko, poslovala s lobistom MOL-a Josipom Petrovićem.
Karamarko je protiv presude Viskog upravnog suda koji je 2017. odbio njegovu žalbu na ovu odluku Povjerenstva podnio tužbu Ustavnom sudu. Ustavni je sud je u srpnju 2019. donio odluku kojom je ukinuo presudu Viskog upravnog suda i naložio upravnom sudu da preispita je li Povjerenstvu po zakonu uopće dopušteno vođenje postupaka protiv javnih dužnosnika zbog povrede načela vjerodstojnog djelovanja.
Nakon te odluke Ustavnog suda, Visoki upravni sud je, najprije u presudi Bandić protiv Povjerenstva donesenoj u prosincu 2020., a zatim i u nizu drugih presuda, promijenio svoju dotadašnju sudsku praksu i zauzeo pravno stajalište da Povjerenstvo nema ovlast donositi odluke u slučaju povrede dužnosničkih načela, čime su ovlasti Povjerenstva kao antikorupcijskog tijela bitno skresane.
Sudsko vijeće Viskog upravnog suda, kojim predsjedava sudac Boris Marković, a u sastavu su mu Blanša Turić i sutkinja izjvestiteljica Mirjana Juričić, koje je ranije odbilo Karamarkovu žalbu, ovaj je put, silom odluke Ustavnog suda i već promijenjene prakse Visokog upravnog suda, Karamarkovu žalbu na odluku Povjerenstva prihvatilo. Međutim, u obrazloženju presude navedeno sudsko vijeće polemizira s odlukom Ustavnog suda. "Iako prema ocjeni ovog Suda,
Ustavni sud nije imao temelja za kvalifikaciju činjeničnih pitanja kao pravnih, jer tužitelj (Tomislav Karamarko) u svojoj tužbi nije postavio sudu ni jedno pravno pitanje pa tako ni pitanje pravne dopuštenosti vođenja postupka zbog povrede načela djelovanja dužnosnika iz članka 2. i 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa, te iako sudske presude nisu i ne mogu biti znanstveni radovi, ovaj žalbeni sud prvostupanjsku presudu ne može ocijeniti nezakonitom", stoji u presudi.
Poruka sudskog vijeća
Laičkim jezikom rečeno, spomenuto sudsko vijeće poručuje Ustavnom sudu da njegovu odluku u slučaju Karamarko smatra pravno neutemeljenom, ali kako očuvanje pravnog poretka nalaže da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, nemaju drugog izlaza nego Karamarkovu žalbu prihvatiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....