UŠTEDIO BOGATSTVO

VISOKI UPRAVNI SUD POTVRDIO OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU ZAGREBAČKOM GRADONAČELNIKU Milan Bandić ne mora platiti 18 milijuna kuna poreza

 
Ksenija Vržina i Milan Bandić
 Ronald Gorsic / CROPIX

Visoki upravni sud potvrdio je odluku nižeg suda i oslobodio zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića plaćanja gotovo 18 milijuna kuna poreza. Riječ je o iznosu koji čini zbroj poreza i kamata na sredstava koja su prikupljena za financiranje njegove kampanje na predsjedničkim izborima 2009. godine, ali su ostala neutrošena.

Naime, i nakon što je završena kampanja te su održani izbori, na Bandićev račun uplaćivala su se sredstva. Državno je odvjetništvo zbog toga otvorilo istragu protiv Bandića te 2014. godine podiglo optužnicu u kojoj ga terete da je u predsjedničkoj kampanji državu oštetio za 5,7 milijuna kuna, a s računa izvukao 24 milijuna kuna za koje nije platio porez.

Porezna uprava također se bavila Bandićevim računom za predsjedničku kampanju pa je provela porezni nadzor i 2016. godine donijela odluku da Bandić mora platiti 12 milijuna kuna poreza plus kamate koje iznos podižu do 18 milijuna. Bandić se na odluku žalio, ali ju je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija potvrdilo.

U veljači 2017. godine Bandić je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu tražeći da bude poništeno, a istodobno je ishodio odgodu izvršenja rješenja sve dok se pravomoćno ne okonča upravni postupak. Upravni sud je 7. veljače ove godine presudio u korist zagrebačkog gradonačelnika i oslobodio ga plaćanja poreza. Na tu se odluku žalilo Državno odvjetništvo, no Visoki upravni sud je na sjednici održanoj 25. srpnja odbio njihovu žalbu i potvrdio presudu Upravnog suda.

Bandićeva odvjetnica Ksenija Vržina je u tužbi Upravnom sudu isticala kako su se sredstva za kampanju uplaćivala od 18. studenoga 2009. do 5. lipnja 2012. godine, da su sva sredstva donacije te da su sve donacije namjenski utrošene. Jednako kao i Porezna uprava, Bandić je tvrdio da je mjerodavan Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH iz 2004. godine, ali ga je drugačije tumačio.

- Porezna tijela pogrešno tumače odredbu članka 4. Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH, kojom je propisano da se sredstva za financiranje izborne promidžbe u smislu zakona mogu koristiti za sve troškove kandidata u postupku izbora za predsjednika Republike od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora, na način da u istoj pronalaze temelj za svoj neosnovani zaključak da tužitelj nije mogao nastaviti s prikupljanjem navedenih sredstava nakon dana održavanja izbora jer s danom održavanja izbora svaka aktivnost promidžbe prestaje s obzirom na izbornu šutnju i okolnost da je ispunjen smisao prikupljanja sredstava - isticao je Bandić u tužbi protiv rješenja Porezne uprave koju je prihvatio Upravni sud, a sada i Visoki upravni sud.

Bandić se osim toga pozvao i na priopćenje Državnog izbornog povjerenstva kao nadležnog tijela za tumačenje izbornog zakonodavstva koje je, osvrćući se na izbore za predsjednika države 2009./2010., istaknulo da tadašnji zakon nije predvidio otvaranje posebnog računa za financiranje izborne promidžbe te nije regulirao ni verifikaciju i reviziju izvješća o financiranju kampanje.

Rokovi za otvaranje i zatvaranje posebnog računa za financiranje kampanje, obavezu podnošenja financijskih izvješća i rok do kojega se mogu prikupljati sredstva utvrđeni su zakonom iz 2011. godine. Stoga je Bandić tvrdio kako je Porezna uprava, tretirajući sredstva koja su prošla kroz njegov račun nakon završetka kampanje i održanih izbora, polazila od normi zakona koji je tek kasnije stupio na snagu i smatrala ih sredstvima koja podliježu oporezivanju prema Zakonu o porezu na dohotku.

Žaleći se na presudu Upravnog suda koji je Bandića oslobodio financijskog tereta od 18 milijuna kuna Državno odvjetništvo je tvrdilo da je ova sud pogrešno protumačio Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH, te da bi se iz njihovog tumačenja moglo zaključiti da je Bandić i tijekom 2019. godine mogao primati donacije za račun koji je otvorio za predsjedničke izbore od prije deset godina.

- Ekstenzivnim tumačenjem Zakona prvostupanjski sud zanemaruje temeljna izborna načela, među kojima su i načela transparentnosti i javnosti. Sudje, prihvativši stajališate tužitelja (Bandića op.a) da ne postoji izričita zakonska zabrana primitka donacija nakon završetka izborne kampanje, derogirao Zakon o financiranju izbormen promidžbe za izbor predsjendika RH - tvrdilo je Državno odvjetništvo.
Visoki upravni sud je odbacio njhova stajališta i potvrdio zaključak prvostupanjskog suda po kojemu sredstva što ih je Bandić prikupio nakon izborne promidžbe i provedenih izbora, a koja su potrošena na pokrivanje troškova njegove kampanje, valja smatrati donacijama koje ne podliježu oporezivanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 00:45