LIJEČNIK UPOZORAVA

Vještičino srce pojavilo se na Marjanu: ‘Ne dirajte ga golim rukama! Ogradio sam ga kamenim pločama‘

Važno je naglasiti da nije dokazano da je gljiva otrovna u smislu da njezina konzumacija ubija čovjeka, kaže dr. Joško Kalilić

Vještičino srce

 Joško Kalilić

Flora na splitskom Marjanu vrlo je bogata pa se može reći da ima više vrsta biljaka nego što je dosad pronađeno i utvrđeno. Među njima se nalazi i neobična vrsta nejestive gljive koja raste u jesen i ljeti, a koju posjetitelji najčešće ne vide jer se nalazi u vlažnim, nedovoljno očišćenim i manje prohodnim dijelovima Marjana uz stare trule panjeve i ostali neuklonjeni biootpad, naročito pored suhih grana. Kad su uvjeti tako povoljni, ta gljiva može narasti iz zemlje u roku od 24 sata.

- Saprofitna gljiva o kojoj je riječ ima neobičan naziv - Vještičino srce (vjerojatno je to neobično ime dobila u narodu po tome što se u prošlosti smatralo da njezin dodir uzrokuje razne kožne bolesti, tumore, konvulzije... pa su je naknadno izbjegavali dirati). Ime ‘srce‘ nastalo je zbog izgleda gljive (crvene je boje, oblik i veličina su poput srca, a šupljine i pregrade unutar gljive podsjećaju na srčane klijetke i pretklijetke). Neki joj daju naziv ‘krletka‘ jer pomalo i na nju podsjeća. Njemačko mikološko društvo smatra da se zbog neobičnog izgleda za ovu gljivu može u šaljivom smislu reći da sliči ‘izvanzemaljcu iz znanstvenofantastičnog horor filma‘ - upozorava splitski liječnik dr. Joško Kalilić, a piše Slobodna Dalmacija.

image

Vještičino srce

Joško Kalilić

Ova gljiva ima vrlo neugodan miris poput trulog mesa, a američki mikolog David Arora taj miris je nazvao "najpodlijim od mirisa svih ostalih smrdljivih gljiva". Zbog tog intenzivnog i neugodnog mirisa ova gljiva, ističe dr. Kalilić, posebno je privlačna muhama koje dolete k njoj u vrlo kratkom vremenu nakon početka njezinog izlaženja iz plodišta koji inače ima boju i oblik bijelog kokošjeg jajeta ili ping pong loptice te imaju veliku ulogu u prijenosu gljivičnih spora iz kojih gljiva raste.

- Važno je naglasiti da nije dokazano da je gljiva otrovna u smislu da njezina konzumacija ubija čovjeka. Ipak, prema raznim istraživanjima dokazano je da je nejestiva i u slučaju pokušaja konzumacije čak i malog komadića ove gljive može izazvati jake bolove i grčeve u trbuhu, konvulzije pa čak i privremeni gubitak govora (već i sam neugledan izgled, neugodan miris i prisustvo velikih muha daju dojam svakom slučajnom posjetitelju da se vjerojatno radi o sumnjivoj nejestivoj gljivi). Talijanski istraživač Ciro Pollini pronašao je kako je ova gljiva čak rasla iz lubanje umrle osobe u grobu jedne napuštene crkve - objašnjava dr. Kalilić.

Upozorava posjetitelje Marjana, posebno djecu, da ovu gljivu ne diraju golim rukama, već da je, ako je moguće, uz pomoć vrećice ili rukavica uklone i bace u koš za smeće.

image

Vještičino srce

Joško Kalilić

- Kao volonter na Marjanu uočio sam ovu gljivu uređujući i čisteći parcelu broj 14 od biootpada (oko 300 metara od Špinutskih vrata blizu Tartaljinovog šetališta) i kroz više dana pratio njezin razvojni ciklus od izlaska iz njezinog plodišta pa do izlaska žarko crvenog ‘srca‘. Ogradio sam je kamenim pločama da je ne bi netko vidio i dirao. Čitav proces rasta ove gljive, od oblika jajeta veličine oko 5-6 centimetara i formirane gljive od oko 8-18 centimetara, traje tri do četiri dana i nakon toga nestaje, piše Slobodna Dalmacija.

Gljiva "Vještičino srce" biolozima u Splitu zanimljiva je jer službeno ulazi u registar marjanske flore. A posjetiteljima Marjana savjetuje se da, ako je vide, pozovu službenu osobu da je ukloni.

- Spoznaja o ovoj gljivi i njezinim dosad istraženim karakteristikama važna je ne samo za posjetitelje Marjana, već i za djelatnike JU Marjan, koji obilazeći park-šumu mogu na nju češće naići, kako bi znali o kakvoj se gljivi radi i kako s njom postupiti da bi se izbjegao nepoželjni kontakt golim rukama, a time i eventualne nepoželjne zdravstvene posljedice - zaključuje dr. Joško Kalilić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 21:10