Vlada će legalizirati 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata, ali ne i Rojsov

Vlada će za dva tjedna iznijeti prijedlog zakona o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata , kojim bi iz "sive zone" trebalo izaći oko 150.000 bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj, najavila je danas premijerka Jadranka Kosor.

Prema njenim riječima, postupak za ozakonjivanje bespravno izgrađenih objekata, što uključuje i upis u zemljišne knjige, odvijao bi se razmjerno brzo i jednostavno. Vlasnici tih objekata morat će platiti naknadu, koja će se odrediti posebnom uredbom, a čiji će prihod, tvrdi Branko Bačić, ministar graditeljstva, dijeliti jedinice lokalne samouprave i državni proračun.

Pritom bi se dio novca koji će sliti u lokalne proračune koristio za gradnju infrastrukture, a dio koji će pripasti državnoj blagajni za rješenje problema katasrta i zemljišnih knjiga.

- Na taj ćemo način riješiti problem mnogih obitelji, koje su velik novac uložile u gradnju stambenih objekata. Tim će se ljudim aomogućiti novi život - poručila je Kosor, ističući kako bi se legalizacijom bespravno sagrađenih objekata skinuo velik teret s njihovih leđa. Zatražila je da je u tome podrži i struka.

Ipak, neće se legalizirati svi bespravno izgrađeni objekti. Od toga će, tvrde u Vladi, biti izuzeti objekti u zaštićenim prirodnim područjima, pa je, sukladno tim najavama, malo vjerojatno da će, primjerice, Ljubo Česić Rojs , bivši HDZ-ov saborski zastupnik, koji se polako ponovno aktivira u stranci, dobiti priliku za legalizaciju objekata koje ima na području Parka prirode Medvednica. Od legalizacije će, tvrde u Banskim dvorima, biti izuzeti i oni objekti koji su izgrađeni na kulturnim dobrima.

Ideja legalizacije bespravno izgrađenih objekata nije nova: s njom su još prije više od godinu dana izašli pojedini čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Logika poslodavaca bila je da bi se time osigurao dodatni prihod za sve prazniju državnu blagajnu, čime bi se stovirli uvjeti za porezno rasterećenje, dok bi se istodobno ljudima koji su gradili u zabranjenim područjima pružila druga šansa.

Vlada je u Sabor danas poslala i konačan prijedlog Zakona o uslugama, kojim se, sukladno pravnoj stečevini EU-a, omogućuje slobodno poslovanje na teritoriju Hrvatske svima koji tvrtku ili obrt imaju registriranu u bilo kojo članici Europskog gospodarskog prostora (EGP), u koji ulaze EU, Island, Lihtenštajn i Norveška.

To će, ustvrdio je Đuro Popijač, ministar gospodarstva, pridonijeti jačanju poslovnih sloboda i investicijske klime u Hrvatskoj, te omogućiti snižavanje cijena usluga. I tvrtke i obrtnici registrirani u Hrvatskoj imat će mogućnost slobodnog nastupa na cijelom EGP-u.