Vlada definitivno odustala od reformi zdravstva i plaća

Vladajuća stranka odlučila je uz dogovor sa svojim koalicijskim partnerima skratiti svoj mandat, Sabor raspustiti do 22. ili 25. rujna i predsjednici Republike ostaviti na raspolaganju nekoliko datuma za održavanje izbora, od kojih su najizvjesniji 15. ili 22. studenoga.

U razdoblju do raspuštanja hrvatskog parlamenta u SDP-u računaju kroz saborsku raspravu provući nekoliko zakona pred same izbore, za koje u stranci smatraju da im mogu donijeti glasove birača.

Zato je Vlada u utorak uputila zahtjev Saboru da se 8. rujna održi izvanredna sjednica, a predsjednik Sabora Josip Leko prihvatio je to i sazvao sjednicu za 8. do 11. rujna. Na dnevnom redu te sjednice naći će se pet zakonskih prijedloga, od kojih su najvažnije izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, ali i Zakon o stečaju potrošača.

Ugroženi i zahvalni

Nije teško zaključiti zašto su vladajućima ovi zakoni toliko važni da ih donose tik pred izbore. Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, naime, idu na ruku socijalno najugroženijim građanima, koji su i više nego zahvalni birači. Vladajući planiraju tim izmjenama Zakona podijeliti vaučere za struju u iznosu od 200 kuna za čak 127.000 građani. Uz to, 23.600 osoba dobit će veću osobnu invalidninu, a za 103.800 građana povećava se i zajamčena minimalna naknada. Ukupno će ova Vladina darežljivost zahvatiti 254.400 ljudi.

Zakon o stečaju potrošača, odnosno osobni bankrot odnosit će se na oko 60.000 ljudi. Vlada ide i na ruku malim pivarima, koji će kroz izmjene Zakona o trošarinama imati manje namete.

No, na ovoj izvanrednoj sjednici neće se uspjeti donijeti svi zakoni. Zato će Sabor na svojoj redovnoj sjednici 16. rujna nastaviti zasjedanje. A tada dolazi najvažniji zakon, koji su vladajući tempirali pred izbore.

Mini rebalans

Riječ je, naime, o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji će olakšati dužnički položaj oko 55.000 obitelji koje imaju kredite u švicarskim francima. To je ujedno bio i najvažniji cilj: jednom zauvijek riješiti taj problem, a dužnici će to sigurno znati honorirati na glasačkim mjestima. Na toj će se redovnoj sjednici naći još i Obiteljski zakon u drugom čitanju, koji je srušio Ustavni sud, a bit će tu i još nekih manjih zakonskih prijedloga, poput Zakona o poticanju malog gospodarstva, koji ide na ruku malim i srednjim poduzetnicima. Najveća novost tog zakona jest to da će se propisati da sva državna tijela putem javnog natječaja moraju do 25 posto robe dobavljati od malih poduzetnika. Na redovnoj sjednici donijet će se još i mini rebalans proračuna te odluka o privremenom financiranju.

Autoceste na čekanju

U ovoj šumi zakonskih prijedloga za privlačenje birača, međutim, nekako su se izgubile mjere koje je ova vlada najavljivala do kraja godine, a koje nisu baš toliko popularne. Tako će idućoj vladi u naslijeđe Kukuriku koalicija ostaviti nekoliko reformi i projekata koje su oni obećali napraviti.

Prije svega riječ je o planu privatizacije tvrtke HAC ONC kroz inicijalnu javnu ponudu dionica. To će očito raditi neka nova vlada, bila ona ponovno SDP-ova ili pak HDZ-ova.

Moguće je da ova vlada neće ostvariti ni projekt istraživanja nafte i plina u Jadranu, a na vidiku nema ništa ni od gradnje Plomina C ni projekta Kupari. Izostale su i bolne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Od novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u mandatu ove vlade neće biti ništa. Naime, još u proljeće krenula je javna rasprava o tada samo dopunama oba zdravstvena zakona, iz koje je bilo razvidno da suglasja sa socijalnim partnerima, ali i sa svekolikom javnošću neće biti.

No, ministar Siniša Varga ubrzo je povukao zakone iz procedure i najavio izradu potpuno novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti te novih izmjena Zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju koji su trebali u redovitu saborsku proceduru. U srpnju je imenovana i radna skupina, odnosno povjerenstvo za izradu zakona koje broji čak 54 člana. Ipak, onda su krenuli godišnji odbori, pa se ono nije ni sastalo, a kako su sad najavljeni izbori za jesen, teško da će zdravstveni zakoni zaživjeti u ovoj godini.

Naslijeđe sljedećoj Vladi

Iako je Vlada najavljivala da će se donijeti i Zakon o beneficiranom radnom stažu, i to ostaje u naslijeđe drugoj vladi, kao i Zakon o plaćama u javnom sektoru koji bi vjerojatno digao sindikate na noge. U javnoj su raspravi tek i izmjene Zakona o područjima županija, gradova i općina u kojima se u jednom članku omogućuje lokalnim jedinicima da se dobrovoljno spajaju.

Zbog ranijeg raspuštanja Sabora aktualna vlada neće uspjeti donijeti ni Zakon o civilnim žrtavama rata pa će prava ljudi koji su stradali kao civili ili, primjerice, roditelji poginule djece i dalje biti na čekanju.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović suzdržana oko datuma izbora, traži konzultacije

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odluku o datumu raspisivanja parlamentarnih izbora donijet će nakon što Sabor bude raspušten. No, prije konačne objave datuma izbora, kako su nam jučer rekli u njezinu Uredu, predsjednica će obaviti razgovore s čelnicima parlamentarnih stranaka. Tek nakon toga objavit će datum. Zasad, međutim, još nije poznato kada će točno Sabor biti raspušten s obzirom na to da će nakon izvanredne sjednice Sabora, 15. rujna početi redovna sjednica.

- Ako bude trebalo, sve zakone možemo donijeti za manje od deset dana. Prema saborskom Poslovniku, sjednice mogu trajati do kasno u noć i tijekom vikenda i bude li nužno posao odraditi do 20. ili 21. rujna. Sjećam se da je 2012. godine saborska sjednica o reformi javne nabave trajala do pola dva ujutro. Tako će biti i sada ako bude potrebno - rekao je jučer jedan visoki dužnosnik vladajuće koalicije. Iako su se pojavile informacije kako bi se predsjednica mogla odlučiti za 22. studenoga, što je četiri dana nakon obljetnice pada Vukovara, jer bi taj datum više odgovarao HDZ-u, u krugovima bliskim predsjednici može se čuti da će ona zaobići taj datum kako bi izbjegla kritike da ide na ruku HDZ-u. (R. Bajruši, R. Vuković)