NOVO 17:50 HDZ nema ništa protiv raščišćavanja računa, no smiješno je na početku 2013. još uvijek govoriti o "clean startu" ove Vlade, izjavio je danas Hini HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar gospodarstva Ivan Domagoj Milošević.
Opširnije pročitajte OVDJE!
----------------------------------------
ZAGREB - Krčmar je stigao i napisao je račun. Tim je riječima potpredsjednik Vlade Neven Mimica ocijenio rezultate 'clean starta', pregleda stanja u državnim financijama i javnim poduzećima, koje je krajem 2011. zatekla novoformirana Vlada Zorana Milanovića.
Milošević: 'Smiješno je na početku 2013. još uvijek govoriti o 'clean startu' ove Vlade!'
Zatečeno stanje, koje su za Vladu analizirale konzultantske kuće KPMG i BDO, te Ekonomski institut, u Vladi ocjenjuju katastrofalnim. Nova je Vlada, pokazuje skeniranje zatečenog stanja, zatekla milijarde i milijarde kuna neiskazanih dugova: njih su joj, žale se u Vladi, ostavile prijašnje vlade.
Tako su, primjerice, samo dugovanja HZZO-a posljednjeg dana 2011. prelazila 5,7 milijardi kuna, dok su dospjele, a neplaćene obveze samo triju ministarstava – gospodarstva, financija i poljoprivrede – dosezala oko 1,5 milijardi kuna. Isti iznos prenesenih obveza uočen je i kod Ministarstva obrazovanja.
Kod javnih poduzeća i ustanova stanje je još gore. Tako ukupan sektor pomorstva, prometa i veza, pod čijim kišobranom djeuluju 52 tvrtke i institucije, godišnje prima 5,7 milijardi kuna subvencija, ali, unatoč tome, proizvodi gubitak od 1,2 milijarde kuna, dok mu zaduženost iznosi 68,8 milijardi kuna. HRT je, pak, do kraja 2011. akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna, što je dovelo do toga da je, uz zaduženje od oko 418 milijuna kuna, dug čak 250 posto veći od kapitala.
„Stanje je teško, ali ono nije ništa gore od onog koje smo očekivali. Niti jedna Vlada, tko god da je formira, ne može promijeniti stanje preko noći, pa ni u jednom mandatu, ali treba početi“, poručio je Mimica, koji je uvjeren da Vlada u kojoj sjedi to može napraviti.
„Ako ste spremi prihvatiti jamstvo dvojice ovdje prisutnih potpredsjednika Vlade, mi vam jamčimo da će se sada nešto promijeniti“, kazao je Mimica odgovarajući na pitanje tko jamči da bi se stanje ovoga puta moglo početi mijenjati i pokazujući na svog kolegu Branka Grčića, koji je također prisustvovao objavi rezultata 'clean starta'.
Vlada je, podsjetimo, još na početku prošle godine odlučila skenirati zatečeno stanje u javnom sektoru. Rengenu konzultanata Banski su dvori odlučili izvrgnuti dio ministarstava, zatim, HZZO, HZMO i HZZ, pa Upravu za e-Hrvatsku, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatski centar za razminiranje, te HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume i HRT, kao i sektor prometa.
Usluge konzultanata platila je oko 2,33 milijuna kuna. Inače, 'clean start' bio je jedan od projekata za koji se zalagao bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.
Zajednički je nazivnik u javnom sektoru, ocijenio je koordinator projekta 'clean start' Denis Petrović, netransparentnost vođenja knjiga, neobjedinjene javne nabave i nepostojanje objedinjenog sustava informatike.
Nadalje, problem je i nepostojanje modela upravljanja i raspolaganja državnom imoivnom, te loš sustav financiranja. Sve to porezne obveznike godišnje košta milijarde kuna i Vlada će najprije na tome trebati poraditi.
Slično je i s donošenjem odluka, koje su se najčešće donosile bez analitičke podloge, te su bile podložne poliitčkim utjecajima i politici nezamjeranja. Tome bi sada trebao doći kraj.
„Koliko košta kilovat struje? To je jako lako pitanje ako imate controlling. No, ako nemate, onda je to gledanje u čarobnu kuglu“, slikovito je opisao stanje Petrović, ustvrdivši kako u javnom sektoru ima dovoljno stručnih kadrova.
„U sustavu nema manjka znanja. Ono što nedostaje je upravljanje“, ocijenio je Petrović.
Unatoč tome, nitko ni nakon 'clean starta' ne zna koliko točno iznose naslijeđene dubioze i dugovi u javnom sektoru. Problem za to je, tvrde konzultanti, rastezljiva definicija duga. Stoga Petrović nije mogao izaći s konkretnom objedinjenom brojkom. Bez konkretnog odgovora ostalo je i pitanje zašto se ranije ništa nije poduzimalo, iako je Državna revizija svake godine upozoravala na način trošenja novca poreznih obveznika.
Grčić je, s druge strane, podsjetio da je hrvatski javni dug u protekle tri godine porastao za oko 65 milijardi kuna, čemu još valja pribrojiti i rast državnih jamstava od 10 milijardi kuna. Upravo su naslijeđene dubioze, podjsetio je, jedan od glavnih razloga povećanja proračunskoga manjka u 2013. godini, što je Hrvatsku nedavno stajalo kreditnog rejtinga.
U tom smislu, nalazi iz rengena stanja već su poslužili za kreiranje proračunske konstrukcije za ovu godinu, a poslužit će i za daljnju provedbu reformi u javnom sektoru. Jedan od prvih kandidata za to je sektor zdravstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....