DRAMATIČNI RAST

Vlada izradila više modela procjene i svi kažu isto: Moramo biti spremni za 200 zaraženih dnevno!

Branko Kolarić, epidemiolog iz ‘Andrije Štampara‘, ističe da smo s uvođenjem strožih mjera trebali krenuti dva ili tri tjedna ranije.
Ilustracija, koronavirus
 Duje Klaric, Damjan Tadic/Cropix

Čak 140 novih slučajeva zaraze koronavirusom zabilježeno je u Hrvatskoj u posljednja 24 sata, čime smo došli do brojke od ukupno 1088 oboljelih, izvijestio je u subotu Nacionalni stožer civilne zaštite. Među njima su 124 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega je na respiratoru njih troje, a jedna osoba na području Zagrebačke županije je preminula.

Ova rekordna brojka od 140 novozaraženih samo je nastavak dramatičnog rasta oboljelih koji prati Hrvatsku posljednjih dana. Naime, u srijedu smo imali 53 nova slučaja, dan kasnije broj se popeo na 91, dok je u petak bilo 116 novooboljelih. Brojke od subote samim time pokazuju da je u samo četiri dana gotovo trostruko više novozaraženih, što je posebno zabrinjavajuće kada uzmemo u obzir da rast broja oboljelih četiri dana zaredom nismo imali od početka travnja, s time da se tada radilo o puno manjim brojkama.

Strože mjere

O ozbiljnosti ove situacije pričali smo i s Ozrenom Polašekom, profesorom na Katedri za javno zdravstvo i voditeljem Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je ujedno i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH. On nam je rekao da su brojke uistinu u uzletu i da je Stožer već pripremio strože mjere za suzbijanje širenja zaraze.

Jedna od tih mjera počinje od ponedjeljka, od kada će biti obavezno nošenje maski za lice u zatvorenim prostorima. Ta se odluka posebno odnosi na zaposlenike u zdravstvenim ustanovama i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, zatim vozače i ostale zaposlenike u prijevoznim sredstvima javnog prometa, kao i putnike u javnom prometu, za radnike i kupce u trgovinama te zaposlenike u ugostiteljskim objektima koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela, pića i napitaka.

- Ideja je da moramo početi nalaziti precizne mjere koje će nam omogućiti da funkcionalno kontroliramo virus. Pritom nitko ne računa na novi veliki lockdown, već na sustavno korištenje zaštitne opreme te mudriji način održavanja kontakata među ljudima - kazao je Polašek i dodao da bi bio veliki uspjeh kada bismo u idućim tjednima uz pomoć mjera uspjeli izravnati krivulju rasta.

Što se pak tiče eksponencijalnog rasta broja novozaraženih, Polašek je kazao da trend definitivno sugerira da će broj rasti, ali ne može sa stopostotnom sigurnošću reći do koje razine. Isto tako nam je otkrio da su znanstvenici izradili nekoliko modela procjene kretanja broja oboljelih u narednom periodu, no naveo je da nisu spremni s njima izaći u javnost.

- Svi modeli predviđaju rast broja novozaraženih - kaže.

Ipak, dodaje, postoji jedna dobra vijest, a to je da se rast broja novooboljelih ne prelijeva snažno u zdravstveni sustav kao što je to bilo ranije u proljeće.

- Puno je niža stopa hospitalizacije, kao i stopa pojave težih slučajeva. Nije, nažalost, nula jer i dalje imamo teške slučajeve bolesti, što nam je samo pokazatelj da se nikako ne smijemo opustiti - rekao je prof. Polašek.

Na izmaku snaga

Da nikako nije vrijeme za opuštanje smatra i Branko Kolarić, specijalist epidemiolog u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, koji također navodi da bi brojke mogle i dalje rasti te ne isključuje mogućnost da u jednom danu imamo i 200 novozaraženih. Upravo zato ističe da smo s uvođenjem strožih mjera trebali krenuti dva ili tri tjedna ranije.

- Pitanje je sada kako će se Vlada i Stožer postaviti u odnosu na rast broja novozaraženih. Dobra stvar je da se od ponedjeljka postepeno uvode mjere, no prosvjedi koji se događaju u Srbiji su možda jedan od razloga zašto se kod nas ne ide sa strožim mjerama - smatra prof. Kolarić, koji je isto tako član Vladinog znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa.

Što se, pak, tiče ugroze zdravstvenog sustava, Kolarić ističe da su brojke rasta već sada poruka da treba razmišljati o stanju u bolnicama, kao i o sigurnosti starijeg dijela stanovništva. Naime, navodi da, kada bismo na intenzivnoj imali 400 ili 500 ljudi, to bi bio izuzetno veliki zahtjev za bolničko osoblje, pogotovo kada se u obzir uzme da su epidemiolozi već sada na izmaku snaga.

Naime, diljem zemlje se pojavljuju nova žarišta epidemije. U Zagrebu je bilo 35 novozaraženih, u Slavoniji čak 50, s time da je u Virovitici skoro cijela škola u samoizolaciji zbog osobe koja se zarazila na maturalnom putovanju, a u Umagu, u Domu za starije i nemoćne osobe Atilio Gamboc, zaražena je i jedna štićenica. Ne baš pretjerano utješan podatak je i činjenica da medijan reprodukcijskog broja (R0) za posljednjih desetak dana iznosi 1,2, što podrazumijeva da će doći do daljnjeg rasta broja novooboljelih sve dok R0 ne padne ispod 1.

To su sve pokazatelji da je vrijeme da se krene sa strožim mjerama, što podržava i Kolarić koji navodi da je održavanje izbora jedan od razloga zašto su se ljudi malo previše opustili.

- Političari su se u vrijeme predizborne kampanje više bavili politikom i vjerujem da nije bilo izbora da bi se donosile drugačije, strože mjere - ističe prof. Kolarić i dodaje da je zato izuzetno bitno da se uspostavi povjerenje među građanima te da se prema njima apelira da poštuju mjere. Predsjednik države Zoran Milanović izjavio je na otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara da se s koronavirusom svi moramo naučiti živjeti i da ga što prije trebamo prihvatiti kao neku vrstu normalnosti.

- Recimo, ne kao neku veliku bolest, nego kao karijes. To se izliječi - poručio je Milanović i navukao na sebe bijes stručnjaka i znanstvenika koji se s njime nimalo ne slažu.

- Jasna mi je konfuzija kojoj su građani izloženi kad se radi o novom koronavirusu, no nisam čuo da je netko umro od karijesa, dok je pak od koronavirusa umrlo više od pola milijuna ljudi - poručio je epidemiolog Branko Kolarić.

Maske od ponedjeljka moraju nositi:

- zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, ako su posjeti dopušteni

- vozači, ostali zaposlenici u sredstvima javnog prometa i putnici u javnom prometu

- zaposlenici u trgovinama i kupci tijekom boravka u prodavaonicama

- zaposlenici u ugostiteljskim objektima koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela i pića

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 10:17