‘Vlada je odlukom Ustavnog suda o neradnoj nedjelji dobila potencijalnu smjernicu za novi zakon‘

Nakon odluke Ustavnog suda po kojoj su sve odluke Nacionalnog stožera zakonite, a samo ona o zabrani rada nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom, trgovci, koji su zbog takve odluke izgubili dio prometa, o pravnim tužbama, s obzirom na dugotrajnost postupaka zasad ne razmišljaju.

Iako se čekaju još izdvojena mišljenja troje sudaca i žalbeni rok da bi dobili obrazloženje odluke, nameće se pitanje: Je li poljuljano povjerenje u rad Stožera zbog odluke Ustavnog suda da zabrana rada nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom ili će se zbog ustavnosti svih ostalih odluka učvrstiti?

- Odluke Ustavnog suda su očekivane upravo zbog toga što smo vidjeli da ovo odugovlačenje s donošenjem odluke, odnosno kašnjenje četiri, pet mjeseci je pokazalo da ustavni suci, većina njih, ne smatraju da ovdje imamo neki problem s ustavnošću - kazala je, gostujući u Temi dana HRT-a, prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

- Iz sadržaja priopćenja koje je objavljeno od strane Ustavnog suda možemo znati samo da su to učinili zbog toga što je došlo do povrede načela razmjernosti, ali ne znamo točno koji element tog načela razmjernosti je Ustavnom sudu sporan - kazao je doc. dr. sc. Mato Palić, Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.

Kad Ustavni sud bude objavio svoj akt, dodao je, onda ćemo znati koji aspekt načela razmjernosti je bio povrijeđen u tako formuliranoj odluci stožera.

- A to će onda, uvažavajući i neke ranije odluke Ustavnog suda vezane uz neradnu nedjelju, a da podsjetim hrvatsku javnost - Ustavni sud je već dva puta ukidao zabrane rada nedjeljom koje su bile definirane zakonom o trgovini i biti uz ta ranija stajališta nekakva potencijalna smjernica zakonodavcu ako bi se odlučio za drugačiju regulaciju zabrane rada nedjeljom da ne ponovi greške u koje se on doveo u ranijim situacijama, kako kroz ova dva zakonska rješenja tako i kroz odluku koju je donio Stožer - kazao je Palić za HRT.

Što se tiče pitanja eventualnih tužbi, Palić je kazao kako teoretski svatko ima pravo tužiti ako smatra da mu je ugroženo ili povrijeđeno pravo zajamčeno Ustavom. - Međutim, da bi takva tužba protiv države, jer je Stožer državno tijelo, bila uspješna, moraju se ispuniti neke pretpostavke, kazao je Palić.

Prva je, napominje, da se dokaže protupravna radnja državnog tijela. - Druga pretpostavka je da je šteta objektivno nastala i ona mora biti na neki način kvantificirana i treća pretpostavka koju će biti dosta moguće i teško dokazati u sudskom postupku je da se dokaže da postoji uzročno-posljedična veza između primjene odluke Stožera i nastale štete, rekao je Palić.

Na pitanje što misli zbog čega je Ustavni sud odlučio reagirati upravo na mjeru koja se tiče zabrane rada nedjeljom, prof. dr. sc. Sanja Barić je odgovorila: - Ustavni sud ima ovlast reagirati uvijek kada to smatra potrebnim. Međutim, to je uvijek učinjeno isključivo onda kada se radi o ekstremnim slučajevima povrede ustavnosti.

To su one povrede, slikovito je pojasnila, za koje bismo rekli da se "vide iz aviona". - Veseli me jer se zaista radi o takvoj povredi i doista se radi o nečemu što predstavlja izniman primjer ne dovoljno dobro određene ravnoteže između zaštite zdravlja i zaštite ljudskih prava, dodala je Barić.

- Ti trgovci sve ovo vrijeme nisu imali zaštitu, niti ona četiri tjedna tijekom zabrane rada nedjeljom. Naše kritike koje su i dalje otvorene, i zato s nestrpljenjem čekamo obrazloženje Ustavnog suda, su pitanje postoje li doista jasan i učinkovit pravni put zaštite pred određenim odlukama Stožera, kazala je Barić.

Neka su te odluke, dodala je, donesene u dobroj vjeri, neka su u 95 posto slučajeva savršene i idealne, ali gdje je nama pravna zaštita onih pet posto? - To je jedna od kritika na rad Stožera koju mi uvijek upućujemo, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, neovisno koja je većina - uvijek, za svaki pravni akt, za svaki opći pravni akt mora postojati jasni pravni put zaštite, istaknula je Barić.

Na pitanje trebaju li sjednice Ustavnog suda biti dostupne javnosti, Barić je odgovorila: - Opća percepcija javnosti i medija je da je Ustavni sud malo previše zatvoren u svom radu, da nije uvijek možda na vrijeme dovoljno brzo jasno tko je sudac izvjestitelj, koliko i tko ima određenih argumenata, koliko tko od njih doprinosi. Dakle, radi se o percepciji. Na percepciju treba reagirati.

- U osnovi nemam ništa protiv toga, iako sama činjenica da je, kada je jučer održana ta sjednica, da su bili mediji tamo prisutni - sad nebitno koji konkretno i kako - mi bismo u biti saznali koji su argumenti i ovih 10 sudaca koji su bili za postojeću odluku i ovih troje koji su bili protiv jučer - a ovako ne znamo točno koji su. Priopćenje je relativno šturo, kazao je Palić.

- S druge strane, treba reći da se javnost rada Ustavnog suda ne ostvaruje isključivo i samo praćenjem sjednica Ustavnog suda u nekim 'medijskim atraktivnim predmetima', nego i na nizu drugih različitih načina, dodao je Palić.