Vlada kopira model Mađara: Rate kredita u francima i 20 posto manje?

ZAGREB - U Ministarstvu financija jučer je održan sastanak s vodećim hrvatskim bankarima, a tema razgovora, prema neslužbenim informacijama, trebala je biti pomoć građanima koji sve teže otplaćuju kredite u švicarskim francima.

- Razmatralo se više modela, ali za nekoliko dana vidjet ćemo što je moguće učiniti - kaže jedan sudionik sastanka. Za mađarsku formulu kojom se građanima smanjuju kreditne rate navodno se zainteresirala i premijerka Jadranka Kosor, a od ranije je poznato (slučaj uvođenja bankarskog poreza) da su joj privlačne mjere za koje se odlučuje mađarski premijer Viktor Orban.

Akcijski plan

Orban je prije dva dana donio Akcijski plan za zaštitu domova koji obuhvaća pet točaka, uključujući privremeno fiksiranje tečaja franka. Pritom je franak, primjerice, fiksiran na 180 forinti, a sada je iznad 200 forinti.

Odluka o fiksiranju tečaja odnosi se na stambene kredite i vrijedit će do kraja 2014. Razlika između fiksnog i stvarnog tečaja prikupljat će se na posebnom računu i na nju će se obračunavati kamata od oko 6 posto. Nakon isteka roka taj će se iznos početi otplaćivati.

Na prvi pogled to izgleda kao odličan posao za oko 90.000 mađarskih kućanstava koja ne mogu vraćati kredite, ali vladina mjera doživjela je velike kritike, uključujući i onu mađarske centralne banke (NBH). Neki elementi dogovora vlade i bankara, upozorava NBH, nose rizik za financijsku stabilnost zemlje i mogli bi značiti pogoršanje kreditne aktivnosti banaka. Pritom posebno ističe rizik da i danas dobri dužnici sutra padnu u teškoće.

Kritike Orbana

“Privremeno fiksiranje tečaja stvara iluziju da će se osloboditi od valutnog rizika”, stoji u izjavi NBH, koja upozorava da bi program tečajne zaštite mogao uvjeriti čak i dobre dužnike da se u njega uključe.

Manja mjesečna otplata mogla bi ih nagnati na povećanje potrošnje, pa u trenutku kada dođe do povećanja otplate više neće biti sposobni vraćati dug. Ekonomisti također upozoravaju na to da vlada samo povećava visoki državni dug jer bi na kraju mogla sama od banaka otkupljivati nekretnine dužnika. Taj se trošak procjenjuje na oko 1,2 posto BDP-a.

Iako su jačanjem franka pogođeni i hrvatski građani koji su uzimali kredite u toj valuti, podaci HNB-a govore da situacija ipak nije tako dramatična kao u Mađarskoj, gdje je 80 posto kredita vezano uz “švicarce”.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA