Sedam mjeseci nakon što je pučka pravobraniteljica Lora Vidović Saboru dostavila godišnje izvješće o radu u 2018., Vlada je na 35 stranica dala i svoje mišljenje o tome izvješću. Kad Sabor bude raspravljao o izvješću, imat će na umu i mišljenje Vlade.
U njemu se Vlada očitovala na upozorenja pučke pravobraniteljice o oblicima kršenja ljudskih prava u 2018. te na njezine preporuke državnim tijelima.
Ton Vladina mišljenja o izvješću Lore Vidović poprilično podsjeća na onaj kojim se premijer i njegovi bliski suradnici očituju o jednom drugom neovisnom tijelu - Povjerenstvu za odlučivanje o sukob interesa. I dok Plenković optužuje Povjerenstvo za prekoračenje i uzurpaciju ovlasti, njegova Vlada pučkoj pravobraniteljici spočitava “arbitrarnost”, “netočnost” i nekompetentnost.
Ocjena konteksta
“Čitanjem izvješća stječe se dojam da se teme biraju na ponešto arbitraran način, pri čemu se iste ne temelje uvijek na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju. U tom smislu smatramo da bi određene teme trebalo prikazati i ocijeniti u kontekstu podataka iz prethodnih godina kako bi se dao uvid u trendove, a izbjegle situacije u kojima se podaci prezentiraju i vrednuju izvan konteksta”, stoji uz ostalo u Vladinu mišljenju.
Vlada, dakle, pučkoj pravobraniteljici zamjera “arbitrarnost” u izboru teme čime Plenković i njegov tim pokazuju nepoznavanje temeljnog smisla institucije pučkog pravobranitelja. Ona je, naime, i osnovana kako bi u svom radu bila neovisna od tijela državne vlasti jer joj je zadaća štititi prava građana od nezakonitih postupaka upravo tih tijela, a neovisnost u radu joj je zajamčena Zakonom. Pučki pravobranitelj je, dakle, posve neovisan od vlasti u izboru tema koje problematizira, a one su velikim dijelom određene vrstom pritužbi s kojima se građani tom uredu obraćaju. Vlada u mišljenju nije precizirala na što točno misli pod “arbitrarnošću u izboru tema”.
Zato je ostalo nejasno misle li u Vladi na činjenicu što Vidović zadnjih nekoliko godina u svoja godišnja izvješća uključuje i poglavlje “Suočavanje s fašističkom (ustaškom) i komunističkom prošlošću”, ocjenjujući da umanjivanje i negiranje žrtava fašizma izravno ugrožava ljudska prava građana koji su bili žrtve toga režima. Očitujući se na navod iz njezina izvješća o tome da je Ministarstvo branitelja u 2018. financiralo udruge poput Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i glasila poput Hrvatskog domobrana koji negiraju ustaške zločine, veličaju i slave ustaški pokret i NDH, Vlada odgovara da je Ministarstvo poduprlo takve udruge i medije jer na natječaju za financiranje nisu izrazili namjeru zaobilaženja istine o karakteru i ustaškog režima, ublažavanju ili negiranju njegovih posljedica.
Podaci države
Vlada u mišljenju predbacuje Vidović da svoja izvješća “treba u većoj mjeri temeljiti na podacima dobivenim od nadležnih tijela državne uprave”, a ne na drugim izvorima, a pogotovo ne na medijima.
Autori Vladinog mišljenja međutim zaboravljaju da ured pučke pravobraniteljice od svih tijela državne vlasti traži da im dostave podatke te u izvješće uvršćuju upravo onakve podatke kakve su od državnih tijela dobili. Odgovarajući na pravobraniteljičine navode da policija krši prava iregularnih migranata, Vlada u svom mišljenju odgovara da “prilikom postupanja policijski službenici omogućavaju migrantima pristup sustavu međunarodne zaštite”.
Na pritužbe Vidović da joj policija odbija dati zapisnike i termovizijske snimke koje bi razjasnile jesu li pritužbe migranata na policijsko nasilje utemeljene, Vlada odgovara kako “rad policijskih službenika prolazi kroz više faza provjera”, ili pojednostavljeno rečeno, kako nema razloga sumnjati u policijsko postupanje jer policijski sustav sam kažnjava nepravilnosti. Vidović nam je kazala samo to da Vladino mišljenje “detaljno proučava i da će ga uzeti u obzir pri raspravi u Saboru”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....