Vlada odustala od smanjenja deficita, Hrvatskoj u svibnju prijete kazne EK

Kada Vlada odustane od svojih obećanja, domaćoj javnosti to je gotovo očekivan način ponašanja, ali kad takva praksa postane dio komunikacije s Europskom komisijom, posljedice mogu biti malo neugodnije. Najnoviji primjer izigravanja dogovorenog primjena je poreza na nekretnine od početka 2016. godine.

Uvođenje, odnosno plaćanje vrijednosnog poreza na nekretnine od 1. siječnja 2016. godine na proračun bi godišnje imalo efekt od oko 1,5 milijardi kuna, navodi Vlada u Nacionalnom programu reformi koji je Komisiji dostavila lani u travnju, a isto će morati učiniti i ovog travnja. Kako će Vlada kompenzirati izostanak ovog prihoda?

Lalovac: Vidjet ćemo

Prema riječima ministra financija Borisa Lalovca, ono što je sigurno, “neće biti novih poreza”. Znači li to da će se u većoj mjeri smanjivati rashodi kako bi se ostvario plan o smanjenju deficita?

- Vidjet ćemo što će reći Europska komisija - kaže Lalovac i objašnjava kako je uvođenje poreza na nekretnine bilo dio veće reforme, a to je smanjenje troška rada.

- Ako nema smanjenja bruto cijene rada, nema ni novih poreza. To je značilo jaču fiskalnu decentralizaciju, koje sada nema - objašnjava Lalovac zašto je Vlada odustala od ovog poreza.

No, neovisno o (ne)opravdanosti razloga, EK u konačnici zanima smanjuje li Hrvatska deficit ili ne. A prije nekoliko tjedana poručila je da je on i dalje “visoko iznad cilja” postavljenog u proceduri prekomjernog deficita te da će od Hrvatske tražiti “kontinuirane napore na fiskalnoj konsolidaciji”.

Dva ključna dokumenta

Do kraja travnja Vlada će morati opet priložiti dva ključna dokumenta o svojim planovima: Nacionalni reformski program i Program konvergencije. Sadržaj tih dokumenata, smatra Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, ujedno član Fiskalnog odbora, bit će presudan za stajalište o Hrvatskoj koje će zauzeti EK.

- Vlada mora ponuditi mjere na temelju kojih će doći do smanjenja proračunskog deficita - kaže Nestić. No, sudeći prema izjavama premijera i ministara, ove godine to se ne može očekivati. Premijer Milanović je, primjerice, rekao da neće biti smanjivanja plaća, a istodobno su neki ministri raspoloženi za kreiranje novih obaveza, poput oprosta dijela duga dužnicima u francima.

Poseban monitoring

Ipak, kako upozorava Nestić, Hrvatska se, zajedno s Francuskom, već nalazi u najlošijoj kategoriji po razmjeru neravnoteža i ispunjavanju planiranih ciljeva. Ako Vlada ne ponudi vjerodostojan reformski plan, postoji mogućnost da dobije poseban monitoring, koji uključuje i sankcije, režim koji je prilično nepoznat jer u njemu još nije bila niti jedna zemlja.

Zato je izgledno da će Vlada, makar na papiru, ponuditi neki program reformi. To bi se ponajprije moglo odnositi na dubinsku analizu rashoda, program koji su proteklih mjeseci radili ekonomisti s nekoliko instituta. On uključuje šest područja, poput plaća, subvencija i zdravstva, a cilj mu je ušteda od oko 10 posto tekućih rashoda, što znači godišnje smanjenje rashoda od oko šest milijardi kuna.

Naravno, postavlja se pitanje je li prihvatljivo reći “ove godine nećemo smanjivati plaće, ali iduća će ih Vlada morati srezati za oko dvije milijarde kuna”. Alternativa nema mnogo. Druga je opcija, koja se među ekonomistima također spominje, zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, a proračunu bi osigurao oko pet milijardi kuna. Imajući u vidu da je na samom početku mandata mirovinskim fondovima namijenila važnu ulogu, poput sudjelovanja u monetizaciji cesta, nije realno očekivati da ova Vlada završi mandat tako da ih ukine.

Prolongiranje mjera

Ako se to zaista dogodi, izglednije je da taj korak povuče iduća Vlada. Međutim, kada bi se građane pitalo jesu li za zamrzavanje mirovinske štednje ili za smanjenje proračunskih rashoda, sigurno je da bi podržali ovo drugo. Što će se u konačnici naći na stolu, vjerojatno će biti poznato tek početkom iduće godine, kada dođe nova Vlada. Europska komisija, međutim, svoje će mišljenje o hrvatskim naporima iznijeti već u svibnju.

- Dvije su opcije: da bude blaga i od Vlade zatraži dodatne napore ili da se žestoko okomi na Hrvatsku jer i dalje povećava deficit umjesto da ga smanjuje - kaže Nestić. On osobno, ističe, skloniji je vjerovati u blaži pristup. No, ako je Francuskoj i Grčkoj pošlo za rukom da od Europske komisije izvuku neke ustupke, moguće je da će ona na nekome trenirati i strogoću.