ZAGREB - Misija MMF-a nedavno je procijenila da će proračunski deficit, umjesto pet posto BDP-a, koliko je planirano, iznositi, 5,75 posto. Da bi ga svelo u planirane okvire, Ministarstvo financija morat će naći rješenje za oko 2,2 milijarde kuna, bilo smanjenjem rashoda, bilo povećanjem prihoda.
Korisnici proračuna dobili su naputak da uštede gdje god je to moguće, ali i porezne vlasti smišljaju načine kako poboljšati naplatu poreza.
Prije mjesec i pol dana na snagu je stupio zakon kojim se poreznim dužnicima omogućuje da porezne dugove plaćaju reprogramirano u ratama.
Poduzetnici, koji su zbog krize na kraju prošle godine imali porezni dug, a uredno su podmirivali obveze tijekom ove godine, mogu obročno otplatiti taj dug na rok od 30 mjeseci i uz kamatu od oko 8,3 posto. Međutim, novi zakon, koji će vrijediti tri mjeseca, nije osobito potaknuo dužnike na rješavanje dugova. Od 20. travnja, otkad je na snazi, pristiglo je tek 520 zahtjeva.
Prisilna naplata
- Malo smo iznenađeni malim brojem zahtjeva za reprogram - kaže Josip Lozančić, državni tajnik Ministarstva financija. Od ukupnog broja blokiranih tvrtki (oko 27.000), procjenjuje se da bi se u novi zakon moglo uklopiti 5000 do 10.000 poreznih obveznika.
- Naš je prioritet uvijek naplatiti poreze i štiti prava onih koji ih redovito plaćaju. Istodobno, porezna uprava mora nastojati da svojim mjerama prisilne naplate ne dovede poduzetnike u situaciju ugroženosti obavljanja daljnjih poduzetničkih aktivnosti - kaže Lozančić, koji je u Ministarstvo financija došao u veljači.
Dotad je bio član Uprave TDR-a zadužen za financije, a prije 10 godina, zajedno s ministricom Martinom Dalić, radio je u Ministarstvu financija. Bio je pomoćnik ravnatelja Porezne uprave u vrijeme kada se uvodio PDV. Nova ministrica pozvala ga je da se vrati u Ministarstvo kako bi pomogao u radu Porezne uprave i Financijske policije u trenutku kada je naplata poreza postala posebno važna.
- Svrha donošenja zakona bila je prvenstveno omogućiti poreznim obveznicima da što lakše prebrode posljedice krize i ujedno im dati prigodu da u kratkom roku prijave i one porezne obveze koje možda nisu prijavili - ističe Lozančić. Oni koji žele riješiti porezne dugove prema novom zakonu još stignu jer zakon istječe 19. srpnja. No, što nakon toga?
Dužnici će se opet moći vratiti Općem poreznom zakonu koji dopušta plaćanje duga maksimalno u 10 rata, uz zateznu kamatnu stopu od 14 posto. Kako je smisao zatezne kamate kažnjavati prekršitelje, zakon uključuje i odredbu ukamaćivanja kamate, što znači da je mnogo nepovoljniji.
Uz to, čini se da porezne vlasti, nakon isteka roka za rješavanje poreznih dugovanja, neće imati milosti prema onima koji krše zakon, primjerice isplaćuju plaću kroz cesije, kompenzacije ili druge modele i pritom ne uplaćuju doprinose, ili nisu dostavili obrasce (RS i ID) o isplati ili neisplati plaće, odnosno ne uplaćuju poreze.
Kaznene prijave
- Sve pojavne oblike neplaćanja i neprijavljivanja poreznih obveza nažalost moramo kažnjavati i to prekršajno, a u nekim slučajevima i kazneno - kaže Lozančić. Ako je netko svjesno utajio porez i tako oštetio državu, to znači da bi mogao završiti i u zatvoru. Većina poduzetnika razmišlja kako im je u kritičnim trenucima nelikvidnosti bolje dugovati državi nego dobavljačima. Ali, ni država više ne želi biti glavni gubitnik.
Uz to, velik je i pritisak GSV-a, posebno sindikata da se rješavaju problemi tvrtki koje ne isplaćuju plaću i gomilaju nelikvidnost, te stoga pridonose neredu na tržištu, koji trpe svi sudionici (država, radnici, ostali poduzetnici).
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOMIZDANJU JUTARNJEG LISTA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....