Iako je sutra trebao biti na dnevnom redu Vlade, Prijedlog novog zakona o radu kojim se proširuju mogućnosti preraspodjele radnog vremena, pojednostavljuje davanje otkaza i potiče zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje još će se usuglašavati, doznajemo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Pred Vladu bi mogao doći idući tjedan, a realno je očekivati da bi Sabor o njemu mogao glasati tek iduće godine.
Pet sindikalnih središnjica jučer je pak započelo organizaciju prosvjeda na Markovu trgu pred zgradom Vlade, gdje su u četvrtak planirali dovesti najmanje 1500 ljudi u vrijeme sjednice Vlade kako bi prosvjedovali protiv novog Zakona o radu upravo dok ga Vlada prihvaća.
Sindikalni prosvjed, prema izvorima iz Ministarstva rada, nije razlog odgađanja donošenja novog Zakona o radu. Ponudili su drugačije obrazloženje. Radno zakonodavstvo na razini Europske unije regulirano je velikim brojem direktiva i da bi zakon o radu neke članice Unije bio izglasan u njezinu parlamentu, mora biti popraćen dokumentom u kojem se detaljno obrazlaže da je svaka njegova točka usklađena s propisima Unije.
Takav dokument za hrvatske saborske zastupnike moraju napisati u Ministarstvu koje vodi Mirando Mrsić, za što im, kako nam je objašnjeno, treba više vremena. Redovno zasjedanje Sabora traje do 15. prosinca, što znači da zakon ove godine najvjerojatnije neće stići pred zastupnike, s obzirom na to da u Ministarstvu rada smatraju kako ga nije toliko presudno donijeti ove godine da bi se zbog toga organizirala izvanredna sjednica Sabora.
Odgoda prihvaćanja i izglasavanja zakona ne bi trebala, prema tumačenju izvora iz resornog ministarstva, utjecati na njegov dosad usuglašeni sadržaj, odnosno na bitne promjene čiji je cilj povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Ministar rada Mirando Mrsić i cijela Vlada, a u tome imaju i podršku koalicijskog partnera HNS-a, odlučni su izglasati odredbe kojima se tržište rada liberalizira.
Izvor blizak ministru Mrsiću tumači kako u slučaju ZOR-a ne očekuju da bi im se u Saboru moglo dogoditi ono što se ministru financija Slavku Liniću događa s Prijedlogom zakona o porezu na dohodak. U njemu je Vlada prvo bila prihvatila uvođenje obveze stalno zaposlenima da podnose poreznu prijavu ako imaju dodatne prihode, da bi potom sama amandmanom mijenjala zakon odustajući od takve obveze.
Iako je najoštriji kritičar prijedloga novog ZOR-a do sada bio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, uglavnom sindikalni predstavnik državnih službenika, liberalnije odredbe radnog zakonodavstva ne prihvaća ni Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. Matijašević pojašnjava da sindikati ne podržavaju preraspodjelu radnog vremena i mogućnost rada do 60 sati tjedno, način na koji se potiče rad u agencijama za privremeno zapošljavanje, te pojednostvaljivanje davanja otkaza.
No, iako se novi ZOR predstavlja kao zakon koji je potpuno po volji poslodavcima, ni oni nisu zadovoljni nekim njegovim odredbama, poput one da radnici mogu štrajkati na dan dospjeća plaće ako je ne dobiju ili one prema kojoj se rok zastare prava iz radnih odnosa produljuje s tri na pet godina. Nisu zadovoljni ni preopširnim definiranjem zamjenskih odmora koje poslodavac mora osigurati u slučaju preraspodjele radnog vremena.
Sindikati: Ne zakonu o plaćama HUP: Protiv novog minimalca
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) obrušio se jučer na prijedlog Zakona o plaćama u javnom sektoru koji je izradilo Ministarstvo rada.
U sindikatu ocjenjuju da se tim zakonskim prijedlogom narušava pravni poredak zemlje. Taj je zakonski prijedlog, poručio je Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a, u suprotnosti sa Zakonom o državnim službenicima. Cijelu situaciju, upozoravaju u tom sindikatu, dodatno usložnjava namjera Banskih dvora da novi Zakon o plaćama u javnom sektoru progura po hitnom postupku. Zabrinuti su i zbog revizije postojećih kolektivnih ugovora. Ipak, čini se da se Vlada neće žuriti ni s donošenjem tog zakona.
Naime, kako doznajemo u Ministarstvu rada, novi Zakon o plaćama u javnom sektoru najvjerojatnije će biti donesen uporedo s novim Zakonom o državnoj službi, koji izrađuje Ministarstvo uprave. Plaće su bile povod i reakcije Hrvatske udruge poslodavaca.
Oni se protive povećanju minimalne plaće u Hrvatskoj. U očitovanju koje su poslali ministru rada Mirandu Mrsiću poslodavci upozoravaju da bi novo povećanje bilo drugo po redu u šest mjeseci i da bi dodatno smanjilo konkurentnost i zaposlenost te povećalo troškove rada tvrtkama. U HUP-u se protive i postojećem načinu obračuna minimalne plaće. A. M.
TRI SOCIJALNA PARTNERA
Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca:
U provedbi puno komplikacija, a mala poboljšanja
- Hrvatska je u teškoj gospodarskoj situaciji s lošom prognozom za budućnost. Moramo mijenjati zakone koji su prepreka izlasku iz krize. Postojeći Zakon o radu jedan je od utega hrvatske konkurentnosti jer je neusklađen sa stvarnim potrebama i realnim stanjem na tržištu. Gospodarski uvjeti s kojima se suočavamo nalažu promjene koje trebaju omogućiti fleksibilnije poslovanje, koje će stimulirati lakše zapošljavanje i u konačnici pokrenuti kotač ekonomije u pozitivnom smjeru. Ni ovaj put Zakon o radu nećemo prilagoditi i promijeniti u dovoljnoj mjeri te će on ostati i dalje kompliciran i skup u provedbi iako donosi i određena poboljšanja, koja se prije svega odnose na fleksibilizaciju radnog vremena.
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:
Donosimo zakon koji će privući nove investitore
- Moramo povećati konkurentnost gospodarstva i nužan nam je liberalniji zakon o radu koji moramo donijeti. Pregovaramo o njemu dulje od godinu i pol i jasno nam je da sam Zakon o radu ne otvara radna mjesta, ali fleksibilnije radno zakonodavstvo privlači investitore koji onda otvaraju radna mjesta. Do sada smo, usuglašavajući odredbe Zakona, odustali od fonda za otpremnine i to će područje ostati nepromijenjeno, a odustali smo i od mogućnosti da se materijalna prava zaposlenih mogu regulirati pravilnikom o radu, a ne samo kolektivnim ugovorom. Žao mi je što sindikati odbijaju razgovarati i što ne možemo postići konsenzus.
Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata:
Ovo je potpuno ignoriranje socijalnog dijaloga
- Ne vjerujem ministru Mirandu Mrsiću, ni u ono što kaže, ni u ono što napiše. U ovoj zemlji nisu stvoreni uvijeti za nova zapošljavanja i ovakvim prijedlogom Zakona o radu niti neće biti stvoreni, nego će se stvoriti uvjeti za zatvaranje radnih mjesta.
Ova Vlada novi Zakon o radu donosi potpuno ignorirajući socijalni dialog. Odredbama prema kojima radnici uvjete pod kojima rade mogu s poslodavcem ispregovarati putem radničkih vijeća zaobilazeći sindikate pokazuje jasnu namjeru Vlade da uništi sindikalno organiziranje. Mi se moramo boriti za radnike jer radnička vijeća ne mogu organizirati štrajk, niti imaju instrumente pristiska na poslodavce, te radnike ne mogu predstavljati pred njima jednakom snagom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....