PREGOVORI OKO NOVOG ŠEFA HEP-A

VLADA RAZMIŠLJA O STRANCU NA ČELU HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE! Najveći problem je maksimalna plaća od 2260 eura

Traži se visoka stručnost u sektoru energetike i uspješni poslovni rezultati u dosadašnjoj karijeri
 Dragan Matić / CROPIX

Na mjesto šefa Hrvatske elektroprivrede mogao bi doći i stručnjak iz inozemstva. Potvrdio je to Jutarnjem listu jedan visokopozicionirani izvor iz Vlade, otkrivajući da se razmišlja o raspisivanju međunarodnog natječaja za mjesto predsjednika Uprave tog javnog poduzeća.

Prioritetne kvalifikacije koje mora zadovoljavati ta osoba, doznajemo, bit će visoka stručnost u sektoru energetike i uspješni poslovni rezultati u dosadašnjoj karijeri. Dakle, sve ono što trenutačni direktor HEP-a Zlatko Koračević u svom životopisu nema, što su više puta isticali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i premijer Zoran Milanović.

Zamjerke HEP-u

Njegov stranački kolega i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak prije svega mu zamjera zastoj investicija i svih velikih projekata.

Nezadovoljan je time što je HEP umjesto najavljivane tri milijarde kuna, uložio dvije. To što je 2012. godinu to poduzeće završilo u plusu od 72 milijuna kuna, više nitko u Vladi ne smatra dovoljnim.

Zlatku Koračeviću ni šefica HNS-a Vesna Pusić više ne daje podršku, prema čemu se može zaključiti da su se SDP i HNS dogovorili o smjeni HNS-ovih direktora koji ne ostvaruju očekivane poslovne rezultate, pogotovo onih direktora koje je postavio nekadašnji šef HNS-a i ministar gospodarstva Radimir Čačić. To se može zaključiti i iz nedavne smjene šefa Plinacroa, HNS-ovca Mladena Antunovića.

SDP neće Budimira

Najizgledniji kandidat za budućeg šefa HEP-a donedavno je bio Josip Budimir, glavni ekonomski strateg HSLS-a. Ministar Vrdoljak ga cijeni kao stručnjaka te je s njim već navodno pričao o preuzimanju funkcije prvog čovjeka HEP-a.

No, naš izvor tvrdi da su od Budimira ipak odustali. Jedna od mogućnosti je i potraga za stručnjakom iz inozemstva. No, problem će, ističe naš izvor, biti plaća. Plaća predsjednika Uprave HEP-a je 17.289 kuna, odnosno oko 2260 eura, na što će neki inozemni prvoklasni stručnjak teško pristati. I to je jedina prepreka vezana uz natječaj za izbor budućeg čelnika HEP-a koja trenutačno muči Vladu: predsjednici uprava i direktori javnih poduzeća ne bi smjeli imati veću neto-plaću od 17.289,60 kuna na mjesec, što je Vlada odredila u Odluci o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava 2009. godine, a još je na snazi. U razgovorima šefa SDP-a i vrha HNS-a o čelnom mjestu u HEP-u, kako doznajemo, spomenuto je i ime Gorana Granića, jednog od najboljih hrvatskih stručnjaka za energetiku koji je ravnatelj instituta za energetiku “Hrvoje Požar”. O tome će, kao i dosad, zajedno odlučiti Milanović i Pusić jer je sektor energetike pod HNS-ovom kontrolom.

Dio HEP-a mirovinskim fondovima

Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’, već dugo smatra da bi dio HEP-a trebali preuzeti mirovinski fondovi, konkretno, prijenosnu i distribucijsku mrežu jer je, tvrdi, riječ o niskorizičnoj djelatnosti sa zajamčenim prinosima. Privatizacija je postala od interesa za Vladu, a nakon toga i za Sabor 2002. kada je prihvaćen Zakon o privatizaciji HEP-a. Prihodi HEP-a stalno rastu.Tako 2007. tvrtka ima prihod od 10,28 milijardi kuna, a 2011. - 13,05 milijardi. Unatoč tome, električna energija je poskupjela, a investicije i restrukturiranje izostalo, što ljuti i Linića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:43