Vlada se zadužuje za novih 500 mil. eura da vrati stare dugove

Vlada je danas donijela odluku o novom zaduženju za pola milijarde eura.

„Ovo zaduženje nije povećanje duga, već se uzima kako bi se vratio kredit iz ranijih godina koji nam dolazi na naplatu“, poručio je Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Novo zaduženje ukalkulirano je u ovogodišnjem proračunu, a država će ga podići, u devizama, kod sindikata domaćih banaka. Glavni aranžeri kredita su Zagrebačka i Privredna banka Zagreb. Na kredit će se obračunati promjenjiva kamatna stopa u visini šestomjesečnog EURIBOR-a, uvećana za 4,25 posto. Novi kredit dospijeva u dvije jednake rate od po 250 milijuna eura krajem ožujka 2013. i 2014. godine.

Šuker je pritom upozorio kako je Hrvatska manje zadužena od zemalja Europske Unije (EU). Naime, dug središnje države, izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne samouprave doseže 117,9 milijardi kuna, ili 35,4 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je udio duga države, napominje Šuker, u većini članica EU-a preko 60 posto BDP-a. Članice Unije imaju i veće proračunske manjkove od Hrvaske, pa dok u nas on iznosi nešto više od četiri posto BDP-a, u EU proračunski deficiti, ističe, dosežu i sedam posto BDP-a.

„Ne želimo se hvaliti, nego povući paralelu sa zemljama u čijem ćemo društvu uskoro biti“, poručuje Šuker.

Hrvatski je vanjski dug dosegao 44 milijarde eura. No, Šuker upozorava da se na ino-dug središnje države odnosi samo 5,7 milijardi eura, ili 11,8 posto ukupnog ini-duga zemlje, dok se ostatak duga odnosi na banke i poduzeća, te strana ulaganja.

Vlada je danas usvojila i zaključak o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih objekata, kojima će se, tvrdi premijerka Jadranka Kosor, potaknuti izlazak gospodarstva iz krize i zapošljavanje. Riječ je o gradnji termoelektrana Sisak C i Plomin 3, koji će zamijeniti TE Plomin 1, kao i o nizu hidroelektrana na Savi (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), te o hidroelektranama Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2.

„To su nova investicijska ulaganja i očekujemo da budu u funkciji pokretanja hrvatskoga gospodarstva. Nakon ove odluke, HEP će morati izraditi akcijske planove“, istakao je Đuro Popijač, ministar gospodarstva.

Izmjenama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi, koji je Vlada danas uputila u Sabor, povećava se prag iznad kojeg poljoprivrednici postaju obveznici PDV-a i poreza na dohodak s 12.000 na 24.000 kuna. Banski su dvori donijeli i odluku o osnivanju Vladina Povjerenstva za praćenje provedbe stambenog zbrinjavanja izbjeglia i povratnika. Za te je svrhe, tvrdi Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade, ove godine izdvojeno 550 milijuna kuna.

Prema Vladinim podacima, Hrvatska je dosad za rješavanje stambenog pitanja izdvojila 5,3 milijarde kuna, gotovo isključivo iz vlastitih izvora. Godišnje štete koje proračun svake godine trpi zbog izravnih i neizravnih posljedica rata Šuker procjenjuje na osam milijardi kuna.