Vlada tražila dopuštenje za slanje hrvatskih vojnika u misiju za Ukrajinu, Milanović odbio: ‘Štitim državu od rata‘

Predsjednik Zoran Milanović odbio se suglasiti sa sudjelovanjem pripadnika hrvatskih oružanih snaga u NATO-voj misiji sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), rekavši da time štiti Hrvatsku od sukoba jer se ratu u Ukrajini „ne nazire kraj”.

„Mnogi veliki ratovi započeli su nepromišljenim logističkim i savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u otvorene vojne intervencije i sukobe, a onda i ratove”, započinje Milanović svoju videoporuku u kojoj objašnjava zašto se usprotivio sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji NSATU.

Video poruka predsjednika Milanovića:

Riječ je o NATO-voj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini, dogovorenoj na sastanku na vrhu u Washingtonu u srpnju ove godine. Misija će se sastojati od oko 700 pripadnika iz NATO članica i njihovih partnerskih država, a cijela operacija koordinirat će se u njemačkom Wiesbadenu, stoji na stranicama tog saveza. Njome bi se trebala koordinirati isporuka naoružanja u Ukrajinu i uvježbavanje ukrajinskih vojnika.

Milanović je u utorak rekao kako je dao suglasnost za 12 od 13 odluka o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misijama NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda u Europi i svijetu, no ne i u NSATU-u: „Neću dopustiti sudjelovanje naših pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na naše nacionalne interese”, naglasio je.

Milanović je rekao da je vlada „svojevoljno” preuzela tu obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema njegovu suglasnost i da „tako krši i siluje” Ustav. Vladi bez predsjednikove suglasnosti ostaje opcija glasanja u Saboru koji tu odluku mora prihvatiti s dvije trećine zastupnika, što će Milanović, ako se dogodi, „poštovati”, stoji u priopćenju objavljenom paralelno s predsjednikovim govorom.

Predsjednik upozorava da se "ne nazire" kraj rata u Ukrajini te da postoji opasnost da se on proširi van granica Ukrajine: „Moja zadaća kao predsjednika, a to je po meni i zadaća svih hrvatskih državnih institucija, jest zaštititi Hrvatsku od rata, poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba”, rekao je Milanović, pa dodao da „upravo zato” nije dao suglasnost na odluku o NSATU-u.

Naglasio je da ne dovodi u pitanje sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a, što pokazuje njegova suglasnost na 12 od 13 odluka, te rekao kako se nije usprotivio odluci o pokretanju NSATU-a na samom skupu u Washingtonu jer „države članice same odlučuju” hoće li biti dio te misije. Milanović je u obraćanju osudio rusku agresiju, nazvavši je „nedopustivom” i „kršenjem međunarodnog prava”.

Istaknuo je da je Ukrajina žrtva i da joj treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć, što će Hrvatska činiti i dalje, ali „bez sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga”.

Priopćenje Ureda predsjednika u cijelosti:

‘Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.

Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.

Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu - koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane - Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.

Zadaća je Predsjednika Republike - a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

Republika Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.

Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima, kaže se u priopćenju iz Ureda predsjednika.