NOVI POKUŠAJ ZABRANE

Vlada uvodi priziv savjesti na rad nedjeljom: ‘Nitko neće smjeti dobiti otkaz ako ne želi doći raditi taj dan‘

HDZ je ponovno stavio ovu temu na stol zbog inzistiranja Marijane Petir, kojoj je to uvjet za suradnju s HDZ-om
 Tom Dubravec/Cropix

Premijer Andrej Plenković ponovno je najavio reguliranje rada nedjeljom izmjenama Zakona o trgovini, prema kojima bi trgovci, uz iznimke, mogli raditi samo 16 nedjelja u godini po svom odabiru.

Ovo pitanje ponovno je potaknula Marijana Petir, nezavisna saborska zastupnica čiji je uvjet za programsku suradnju s HDZ-om bio upravo da se zabrani rad nedjeljom.

Zbog toga je ministar gospodarstva Davor Filipović na prošlom koalicijskom sastanku održao prezentaciju nacrta zakona, koja je bila vrlo slična onoj koju je njegov prethodnik Tomislav Ćorić imao prošle godine. Tada je bilo predviđeno da zakon stupi na snagu početkom ove godine, ali do toga nije došlo.

- Očekivala sam da će zakon biti u saborskoj proceduri nakon što je prošao javnu raspravu prošle godine, ali su se pojavili određeni zahtjevi za još iznimki od zabrane rada nedjeljom, pa se sve zakompliciralo i zakon je stavljen na čekanje. Dvaput sam predlagala izmjene zakona 2003. i 2009., a ovoga puta je prijedlog usvojen. Kako se ne bi ponovila situacija da Ustavni sud ponovno ruši zakon, htjeli smo kroz dijalog doći do zajedničkog rješenja koje je pred nama - kaže Marijana Petir.

Podsjeća da je i Europski parlament 2019. usvojio direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, prema kojoj smo mi ove godine trebali to primijeniti. Kaže i kako nije dogovoreno kada će zakon u Sabor, a da će se još raspravljati o iznimkama od zabrane.

Donošenje bez odgađanja

- Čuli su se različiti prijedlozi. Moj je apel da se ne ide s velikim brojem iznimki jer nas to ponovno može dovesti u situaciju rušenja na Ustavnom sudu. Zakon treba bez odgađanja uputiti u saborsku proceduru, a Zakonom o radu treba riješiti pitanje priziva savjesti ljudi koji iz obiteljskih, svjetonazorskih, vjerskih ili drugih vrijednosnih razloga neće raditi nedjeljom, a da zbog toga ne mogu biti penalizirani - kaže.

I premijer Plenković je najavio kako će radnik moći odbiti raditi nedjeljom bez da zbog toga dobije otkaz, ali nije definirao na koji će se način to regulirati. Ovaj svojevrsni priziv savjesti, kako su nam rekli sugovornici, morat će se rješavati ponovnim izmjenama Zakona o radu, koji je baš nedavno upućen u saborsku proceduru i u ovoj verziji ne sadrži takve odredbe. Uz to, premijer najavljuje da će se rad nedjeljom morati adekvatno nagraditi, ali ne otkriva koliko bi dnevnica za nedjelju trebala biti viša u odnosu na dnevnicu za radni dan. Sada je zakonski definirano da se rad nedjeljom mora plaćati više, ali ne definira koliko. Ni novi Zakon o radu koji je Vlada prije tri tjedna uputila u Sabor ne propisuje točne iznose.

Izmjene i dopune Zakona o trgovini, kojima bi se zabranio rad nedjeljom, prošle su javnu raspravu još u kolovozu prošle godine, a sve je trebalo stupiti na snagu početkom ove godine, no Vlada je sve zaustavila, zbog iskustva s Ustavnim sudom koji je triput rušio zabranu rada nedjeljom, i odlučila ponovno krenuti u javnu raspravu. Tako se sada najavljuje da će novo zakonsko rješenje ponovno ići na e-savjetovanje, ne precizira se kada bi zakon trebao stupiti na snagu, a iz Ministarstva gospodarstva najavljuju kako će i ovo novo rješenje biti vrlo slično onome koje je prošlo javnu raspravu, uz neke izmjene.

Sporno radno vrijeme

Ministri gospodarstva i rada, Davor Filipović i Marin Piletić, navodno, već su počeli razgovore na tu temu.

Zakonsko rješenje, koje je prošlo javnu raspravu, definiralo je iznimke, odnosno koje će trgovine ipak moći raditi. Također, bilo je definirano da trgovine rade svaki dan od 6 do 21 sat, pa se i to u javnoj raspravi pokazalo kao sporno pa će najvjerojatnije rješenje biti takvo da se odredi broj neradnih sati u danu, a ne točno radno vrijeme, posebice zbog turističkih središta gdje "život" počinje nakon 21 sat. Ministar gospodarstva Davor Filipović se oko zabrane rada nedjeljom sada nije, kako nam kažu, sastajao s predstavnicima sindikata ni poslodavaca..

Prema informacijama koje nam je dala predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić, razgovori o granskom kolektivnom ugovoru privode se kraju, a u zadnjem granskom kolektivnom ugovoru (koji nije više na snazi) bilo je određeno da rad nedjeljom mora biti plaćen najmanje 35 posto više nego u ostale radne dane.

Za to pak da bi radnici imali pravo odbiti rad nedjeljom te da im za to neće prijetiti otkaz, sindikalna predstavnica kaže da nije čula.

Prema podacima iz kolovoza, u trgovini je bilo zaposleno 212 tisuća radnika, a od toga u trgovini na malo 120 tisuća, pri čemu su dvije trećine žene. Prosječna plaća u trgovini je bila u srpnju 6900 kuna neto, ali u trgovini na malo je niža, oko 6300 kuna, kaže Štulić. Inače, u javnoj raspravi je STH komentirao iznesene primjedbe poslodavaca da će zbog ograničavanja rada nedjeljom imati višak zaposlenih kao zastrašivanje, podsjetivši da je nedostatak radnika u trgovini konstanta, te da vlada velika fluktuacija radne snage, pri čemu su "iscrpljujući rad i rad nedjeljom jedan od razloga odlaska iz djelatnosti". U HUP-u sada nisu komentirali Plenkovićevu najavu o zabrani rada nedjeljom.

Ustavni sud triput rušio zabranu rada, Vlada se poziva na iskustva Austrije, Njemačke i Slovenije


Nakon skoro jednogodišnjeg zatišja, premijer Andrej Plenković reaktualizirao je namjeru Vlade da regulira neradnu nedjelju u trgovini, no kada bi izmjene i dopune Zakona o trgovini mogle u saborsku proceduru, nije rekao. Dosad je Hrvatska rad nedjeljom regulirala tri puta, ali su zbog ustavnih tužbi i pravorijeka Ustavnoga suda ti pokušaji bili kratkoga vijeka.

Prvi je put to 2003. godine učinila Vlada Ivice Račana koja je uvela djelomičnu zabranu rada trgovina nedjeljom. Ustavni sud je 2004. godine ukinuo tu odredbu jer je bila narušena jednakost poduzetnika. Naime, tada je bio dopušten niz iznimki kojima rad nedjeljom nije bio zabranjen te je omogućen rad "dežurnim" trgovinama manje površine od 200 četvornih metara, u manjim naseljima nedjeljom je mogla raditi jedna trgovina, a u većima to je mogla po jedna na 5000 stanovnika.

Prava radnika

Potom je isto pokušala 2008. godine Vlada Ive Sanadera te je propisala da trgovine mogu skraćeno raditi nedjeljom pet mjeseci u godini. Nedjeljom su mogle raditi određene trgovine, poput benzinskih crpki ili na tržnicama. Ustavni sud je i to oborio, a zaključeno je da je zakon poremetio ravnotežu između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca.

O tome se ponovno povela rasprava kad je Plenkovićeva Vlada zabranu rada trgovina nedjeljom uvrstila u svoj program, a u travnju 2020. godine je, kao dio protupandemijskih mjera, proveden i svojevrstan test te ideje. Tada je rečeno kako fiskalizirani računi pokazuju da se najviše prodaje i dobiti ostvaruje u trgovinama petkom, a ne nedjeljom, te da su svi rekordi prodaje u posljednjih deset godina postignuti petkom, a ne nedjeljom. Ustavni sud je i to smatrao neustavnim.
No, Vlada je lani krenula u izmjene i dopune Zakona o trgovini gdje bi se za Hrvatsku kao turističku zemlju uvelo 14 radnih nedjelja, a poslodavci bi izabrali kojih.

U srpnju su pak u javno savjetovanje ušle izmjene i dopune Zakona o trgovini s dozvoljenih 16 radnih nedjelja, uz niz iznimaka, kao i da radno vrijeme trgovina u Hrvatskoj bude od najranije šest do najkasnije 21 sat. Pozvali su se i na istraživanje koje je proveo Ipsos, po kojem "rad nedjeljom, i ako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan dan, nije prihvatljiv većini građana" te većina njih smatra i da bi satnice za rad nedjeljom trebalo povećati 100 posto ili više.

U rujnu je objavljen i izvještaj o javnom savjetovanju, ali prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini još nije stigao do Vlade. Sindikat trgovine u dva je navrata tražio da se procedura nastavi, ali nije bilo reakcije.

Kolodvori i luke

Ministarstvo gospodarstva se pozivalo na praksu rada trgovina u drugim članicama EU te su zaključili "da je u trećini od analiziranih zemalja regulirano radno vrijeme tako da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i drugo".

Pozvali su se na podatke Eurocommercea te izdvojili Austriju, koja nedjelju drži kao dan u tjednu kad je maloprodaja zatvorena, osim u turističkim središtima, te Sloveniju koja je uvela ograničenja rada nedjeljom tako da je, među ostalim, dozvoljen rad malih trgovina do maksimalno 200 četvornih metara. Navode, naravno, i Njemačku gdje trgovine ne rade nedjeljom osim u muzejima ili na kolodvorima, zračnim lukama i slično. (Gordana Grgas)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 06:14