NAKON NOVOG UDARA NA RUSIJU

Vlada zahtijeva od Ine: ‘Počnite crpiti više nafte!‘; Hrvatska zatražila izuzeće od embarga?

‘Godišnja proizvodnja nafte na našim poljima nije gotovo ništa u odnosu na ono što mi možemo‘, kaže nam akademik Mirko Zelić
 Tea Cimaš

Najavljeni embargo Europske unije na uvoz ruske nafte u domaćim je okvirima vratio u opticaj potrebu povećanja domaće proizvodnje nafte koja se trenutno crpi s 38 polja i zadovoljava oko 15 posto godišnje prerade u riječkoj rafineriji koja nam je jedina ostala.

- Godišnja proizvodnja nafte na našim poljima nije gotovo ništa u odnosu na ono što mi možemo - kaže nam akademik Mirko Zelić na temelju, ističe, svojih 47 godina rada u Ini i Ina Naftaplinu na istraživanju i eksploataciji nafte i plina.

- Iz razdoblja dok sam bio na čelu Ina Naftaplina poznato mi je da su u poljima Posavine, Podravine, Moslavine, Dinarida i Jadrana utvrđene pridobive količine od 800 do 900 milijuna tona ekvivalenta nafte. Prošlo je dosta godina od razdoblja kada sam bio u Ini i Ina Naftaplinu, i nisam, što bi se reklo, unutra, ali postoje podaci, stručno prikupljeni i analizirani o istraživačkim poljima, koji su bili poznati meni, a poznati su sigurno i onima koji danas vode taj biznis u Ini - navodi Zelić, izražavajući čuđenje što je, kako kaže, "istraživanje ugljikovodika u nas smanjeno, zanemareno i zapostavljeno".

Trenutak u kojem se nalazimo, dodaje, presudan je da se Hrvatska vrati onome što je, kaže, osnovno za njezinu energetiku kada su u pitanju nafta i plin, a to je istraživanje i iskorištavanje vlastitih nalazišta ugljikovodika.

Opcija otkupa

- Zalažem se za to da osnujemo novu naftnu kompaniju ako ne ide drugačije i da se istraživanju ugljikovodika ozbiljno i odgovorno prione. Opcija otkupa udjela MOL-a u Ini koju je iznio aktualni premijer nikada nije opozvana, možda je i to način - zaključuje Zelić.

U Ministarstvu gospodarstva kažu da s jedinim proizvođačem nafte u Hrvatskoj Inom trenutno analiziraju mogućnosti povećanja domaće proizvodnje, sukladno, ističu, naputcima Stručnog povjerenstva za praćenje redovite opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.

- Pozitivan ishod ovih analiza svakako bi povoljno utjecao na daljnje osnaženje energetske neovisnosti Republike Hrvatske - poručili su nam iz Ministarstva gospodarstva.

Prema godišnjoj publikaciji Energija u Hrvatskoj Energetskog instituta "Hrvoje Požar", domaće rezerve nafte i kondenzata kreću se oko 11 milijuna kubika, dok je godišnja proizvodnja nafte s naših polja oko 600 tisuća tona. Godišnja potrošnja sirove nafte u Hrvatskoj je, prema istom izvoru, dva milijuna tona, ali je uvoz gotovo isto toliki jer se dio neprerađene nafte dobivene s naših polja izvozi. A nafta se s svjetskog tržišta i uvozi radi daljnjeg izvoza koji je u 2020. iznosio 500 tisuća tona. Prerađene količine u rafinerijama iznosile su u 2020. dva milijuna i 600 tisuća tona. I derivati se izvoze u značajnoj mjeri.

Naizmjenični transport

U svakom slučaju, aktualna energetska situacija u Europi u domaćim okvirima, osim potrebe povećanja proizvodnje, nameće još čitav niz pitanja, među kojima su i ona može li si Hrvatska uopće priuštiti izvoz nafte i je li trenutak da Jadranski naftovod uspostavi dvosmjerni ili naizmjenični transport nafte s naših polja u Omišalj i riječku rafineriju? Naime, nafta izvađena s nalazišta u sjevernoj Hrvatskoj sada se željeznicom iz Siska prevozi u Rijeku jer naftovod Omišalj-Sisak funkcionira samo u jednom pravcu, što može otežati preradu nafte unutar države.

- Jadranski naftovod d.d., kao društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi, sve potencijalno cjenovno osjetljive informacije komunicira s javnošću isključivo službenim kanalima predviđenima burzovnim pravilima stoga nismo u mogućnosti davati odgovore na medijske upite ove vrste - poručeno nam je iz JANAF-a na upit razmatraju li investiciju u naizmjenični transport nafte na relaciji Omišalj-Sisak.

Na pitanje može li Vlada zabraniti izvoz nafte izvađene na našim istraživačkim poljima, iz Ministarstva gospodarstva kažu da postojeća zakonska regulativa ne ograničava transport domaće nafte na preradu u druge zemlje, u uvjetima, ističu, normalnih tržišnih okolnosti.

- Trenutno je opskrba uredna i do poremećaja nije došlo ni u Hrvatskoj, ni u zemljama preko kojih se doprema nafta i naftni derivati za potrebe našeg tržišta - napominju u Ministarstvu.

U državnoj Agenciji za ugljikovodike (AZU) također ističu da trenutno nema poremećaja u opskrbi naftom i naftnim derivatima te da su obvezne rezerve države tim energentima popunjene za tri mjeseca podmirivanja potreba tržišta bez uvoza sukladno, ističu, zakonskoj obvezi. Kada je u pitanju povećanje domaće proizvodnje nafte, iz AZU-a kažu da se istraživanja mogućih novih nalazišta nafte i plina provode i imaju "svoju dinamiku". Prema istome izvoru, trenutno istraživanja provode Ina i kanadski Vermilion.

Hrvatska tražila potpuno izuzeće za uvoz vakum plinskog ulja?

Europska komisija i danas je pokušavala izraditi verziju šestog paketa sankcija protiv Rusije, koje bi bile najteže do sada jer sadrže i embargo na uvoz ruske nafte od početka sljedeće godine, ali takve da mogu dobiti potporu svih zemalja članica Europske unije.

Dok je Mađarska jedina protiv bilo kakvih sankcija koje se tiču uvoza nafte, a Slovačka nešto fleksibilnija, ali i ona ima velikih problema s time, brojne druge države tražile su ili izuzeće za specifične proizvode ili duža prijelazna razdoblja. Među njima je i Hrvatska.

Ostalo je nejasno, prema izvorima iz EU, je li Hrvatska tražila potpuno izuzeće za uvoz vakum plinskog ulja, derivata potrebnog za proizvod dizela, ili je samo tražila duže prijelazno razdoblje. Iz Ministarstva gospodarstva danas nismo dobili odgovor na izravno pitanje zauzima li se RH za izuzeće.

I Češka, Bugarska i Grčka su zatražile neka specifična izuzeća ili duža prijelazna razdoblja.

No, u Europskoj komisiji strahuju da bi prevelik broj izuzeća ili veći broj dužih prijelaznih razdoblje za neke zemlje smanjio učinak sankcija. Strahuje se od scenarija prema kojemu bi, primjerice, grčki brodovi prestali s transportom ruske nafte za EU tržište, ali bi prevozili istu naftu za druga tržišta u svijetu. U Europskoj komisiji samo ponavljaju da cilj sankcija ostaje isti, a to je da one imaju što veći utjecaj na Rusiju i smanje njezinu moć razvijanja ratne mašinerije, a da s druge strane ima što manje posljedice za Europsku uniju.

Cilj ostaje i to da u konačnici sve zemlje članice EU budu potpuno neovisne o uvozu bilo kakvih energenata iz Rusije. Ali Europska komisija loptu prebacuje na zemlje članice zbog toga što se konačna odluka donosi u Vijeću. COREPER, tijelo gdje se sastaju stalni predstavnici država članica pri EU, danas je imao dugi sastanak o tom pitanju, ali konsenzusa nije bilo niti o najnovijem prijedlogu Europske komisije.

Diplomati u Bruxellesu spominjali su i mogućnost da se sastanci tog tijela odvijaju i tijekom vikenda jer bi izostanak dogovora mogla biti pogrešna poruka Rusiji. (Augustin Palokaj)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 23:03