VLADAJUĆI IZNIJELI DETALJAN PLAN KOJIM ĆE, OSVOJI LI HDZ VLAST, REGULIRATI RAD NEDJELJOM Stižu prve reakcije poslodavaca: 'Ovo je ravno veleizdaji'

Osvoji li HDZ vlast, prvi zakon koji će na jesen poslati u saborsku proceduru jest izmijenjeni Zakon o trgovini, koji bi regulirao rad nedjeljom, i to tako da bi tijekom godine trgovine mogle raditi 14 od ukupno 52 nedjelje, a sami poslodavci birat će koje su to nedjelje.

Uz to, mogu se očekivati i izmjene kolektivnog ugovora za trgovinu, i to tako da se propiše da se radna nedjelja zaposleniku mora platiti najmanje 50 posto više od plaće za redovni radni dan.

Potvrdio nam je to ministar gospodarstva Darko Horvat.

- Nakon dvije godine analize i prikupljanja podataka iz sustava fiskalizacije, došli smo do podatka da trgovine u petak, subotu i ponedjeljak ostvaruju 15 i 16 posto ukupnog tjednog prometa, a u nedjelju samo osam posto. Kriza je pokazala da se tijekom ovih nekoliko nedjelja, kad su trgovine bile zatvorene iz epidemioloških razloga, volumen prometa nije bitnije mijenjao i da se nedjeljni promet elegantno prebacio na druge dane - objašnjava Horvat.

U nekoliko krugova razgovora s komorama, poslodavcima i sindikatima, nastavlja, postignuta je "visoka faza konsenzusa" da je u godini s 52 vikenda samo 14 nedjelja profitabilnih, odnosno da samo na te nedjelje promet iznosi više od troškova.

- Tih 14 nedjelja su u pravilu u špici sezone, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Tako nam tvrde predstavnici poslodavaca u trgovini. Otud i odluka da radnih nedjelja bude baš 14 - tumači Horvat.

Ističe kako predstavnici zaposlenih pristaju na sve to, ali žele i izmjene i dopune granskog kolektivnog ugovora, a na tome, kaže, inzistira i Vlada, i to tako da se nedjelja mora platiti minimalno 50 posto više od redovnog radnog dana.

- Čim Stožer ukine odluku o neradnoj nedjelji, šaljemo prijedlog na javnu raspravu. Blagdani bi trebali biti neradni, o čemu je postignut 100-postotni konsenzus socijalnih partnera, a ide se i s prijedlogom da subota bude radna, ali da se ne radi dulje od 21 sat, odnosno 22 sata u sezoni - najavljuje Horvat.

No, iako ministar tvrdi da je sve više-manje dogovoreno s poslodavcima, predsjednik Uprave Emmezete, Slobodan Školnik, ovaj prijedlog naziva - veleizdajom.

- Ovo je zabrana gospodarske aktivnosti koja znači da će BDP sigurno dodatno pasti te da će rasti nezaposlenost. U uvjetima krize nemjerljivih razmjera, kada ionako pada gospodarska aktivnost i smanjena je potrošnja, to je ravno veleizdaji - oštro komentira.

Na pitanje koje bi on nedjelje izabrao kao radne, odgovara:

- Ja biram sve nedjelje. Ankete pokazuju da 97,4 posto obitelji kupuje nedjeljom. U Poljskoj i Austriji sada idu ka ukidanju zabrana rada trgovina nedjeljom, a mi obrnuto. Treba razdvojiti pitanje prava radnika, što propisuje Zakon o radu, od pitanja rada trgovina. Čemu te zabrane? Apeliram da se držimo gospodarskih razloga, a ne svjetonazorskih. Neprehrambena trgovina će ionako ove godine izgubiti 10 do 15 posto godišnjeg prihoda, a ovaj potez poručuje da će nam uzeti još prometa - napominje Školnik.

U trgovačkim će centrima, upozorava, biti oštećeni i ugostitelji, kao i prijevoznici i druge uslužne djelatnosti.