VLADI PREOSTALO SAMO TJEDAN DANA ZA ZAUSTAVLJANJE FRONTALNOG UDARA NA SOCIJALNO PARTNERSTVO 'Obični će tajnici imati veće plaće od učitelja'

Hoće li administrativni tajnik bilo kojeg državnog ureda do kraja godine imati 125 kuna veću bruto plaću od učitelja početnika? Kako sada stvari stoje - hoće. Ne donese li Vlada sljedeći tjedan odluku kojom će izjednačiti osnovicu za plaće u državnim i javnim službama, ona za državne službenike - policajce, poreznike, carinike i službenike u državnoj i lokalnoj upravi - bit će od 1. rujna veća za dva, a od 1. prosinca za četiri posto u odnosu na osnovicu po kojoj se plaće obračunavaju zaposlenima u javnim službama - učiteljima, liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima i zaposlenima u kulturi.

I tako će administrativni tajnici imati veće osnovne plaće od učitelja.

- To bi bilo prvi put od nastanka Hrvatske da se osnovice razdvoje, presedan koji bi doveo do maksimalne neujednačenosti plaća u državnom sektora protiv kojeg ćemo se boriti svim sredstvima koja sindikatima stoje na raspolaganju - poručuje Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Sindikati su, kaže, oko ovog pitanja jedinstveni.

Čekaju od 2015.

Štrajk je, dakako, izvjesna opcija, osobito među prosvjetarima kojima su plaće i sada iznimno niske: prosječna plaća u Hrvatskoj veća je od plaće profesora sa 20 godina staža.

Uzroci ovakvog razvoja situacije sežu još u 2006. godinu, godinu u kojoj su plaće u javnim i državnim službama bile i 20-ak posto niže nego u državnim poduzećima, što je dovelo do ogromnog nezadovoljstva i štrajka. Za tadašnju HDZ-ovu Vladu, koja je baš prolazila krizu s Glavašem, bio je to najgori mogući trenutak za socijalne nemire te su krajem 2006. Vlada i sindikati potpisali Sporazum o osnovici plaće, kojim su definirali da će u razdoblju od 2007. do 2009. svake godine osnovica automatski rasti za šest posto u odnosu na prošlogodišnju: kroz te tri godine računali su, dostići će plaće u privredi. Osnovica je, kako je i dogovoreno, narasla za po šest posto 2007., 2008. i 2009. godine. Međutim, nakon prvog kvartala 2009., Vlada je zbog krize uredbom smanjila osnovicu za šest posto, na razinu iz 2008. godine, a sa sindikatima je potpisan Dodatak Sporazuma, koji je dodatno razrađen 2011. i 2012. godine, kojim je definirano da će im se osnovica vratiti na razinu s početka 2009. godine kad se steknu određeni uvjeti.

Državni i javni službenici potpisali su različite Dodatke. Državni su službenici potpisali da će im se osnovica vratiti na razinu iz 2009. kad rast BDP-a bude iznosio dva i više posto za dva uzastopna tromjesečja. U tom slučaju osnovica će im se vratiti od 1. siječnja naredne godine.

Javni službenici potpisali su mnogo složeniji Sporazum, a i samo vraćanje osnovice bilo je razrađenije: osnovica će se vratiti na staru razinu kad rast BDP-a bude iznosio prosječno dva i više posto kroz dva uzastopna tromjesečja, a vraćanje osnovice nastupit će automatski u tom trenutku (ne od 1. siječnja iduće godine).

Uvjeti za vraćanje osnovice javnim službenicima stekli su se krajem 2015. godine, kad je rast BDP-a bio prosječno dva posto za dva tromjesečja. Međutim, tadašnja Kukuriku Vlada - kao i obje Vlade nakon nje - pokazala se neobično inventivnom u pronalaženju načina da izbjegne plaćanje potpisanog: rast BDP-a počeli su izračunavati na osam decimala!

I s takvim izračunom svi su se uvjeti stekli početkom 2016. godine - to je, konkretno, značilo da se osnovica javnim službenicima trebala povećati odmah, a državnima s 1. siječnjem 2017.

Vlada je i dalje tražila način da izbjegne plaćanje obećanoga i potpisanoga, tvrdeći da sporazumi nisu pravno valjani, no na kraju je krenula u pregovore sa sindikatima kako bi dogovorili tempo povećanja osnovice, koje bi proračun godišnje koštalo 1,8 milijardi kuna.

Vlada je ponudila da se šestpostotno povećanje osnovice vrati kroz 2017. godinu, i to u tri navrata po dva posto: s plaćom u siječnju (isplata u veljači), kolovozu (isplata u rujnu) i studenome (isplata u prosincu). Sindikati državnih službenika potpisali su koncem lanjske godine takav Sporazum jer je on de facto odgovarao njihovim potraživanjima, koja su krenula od početka 2017. Međutim, javni službenici imali su pravo na povećanu osnovicu i za cijelu 2016. godinu, čega se nisu željeli odreći, kao ni cijelog niza drugih uvjeta iz njihova sporazuma, poput trajnog usklađivanja plaća javnog sektora s plaćama u privredi. I nisu potpisali dogovor o povećanju osnovice u tri navrata tijekom 2017.

Za prvo povećanje osnovice od dva posto s plaćom za siječanj, koje su državni službenici dobili automatski zbog potpisanog Sporazuma, Vlada je donijela posebnu odluku i istu osnovicu primijenila i na javne službenike. Međutim, za ovo, novo povećanje za plaću za kolovoz, takve odluke nema.

Potrebna je brzina

- Neizjednačiti plaće bilo bi u najmanju ruku nemudro. To je krucijalno pitanje za zaposlenike u javnom sektoru, pa je logično očekivati i adekvatnu reakciju - kaže Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Iz Vlade neslužbeno poručuju da su svjesni situacije i da će u narednim danima održati više međuresornih sastanaka i donijeti odluku o tome hoće li izjednačiti osnovice za plaće ili ne. Vlada, ako to misli, mora reagirati brzo, jer sljedeći tjedan se u javnim službama počinju raditi obračuni plaća te računovođe moraju znati po kojoj će ih osnovici obračunavati. Naši sugovornici iz Vlade objašnjavaju da su itekako svjesni važnosti javnog sektora i mogućih posljedica dodatnog zaostajanja njihovih plaća, kao i “nezgodnosti” štrajkova na samom početku školske godine, no socijalni partneri upravo trebaju započeti i pregovore o Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe (TKU) te bi Vladin pregovarački tim volio u rukavu imati i visinu osnovice s kojom bi pregovarao. Može se čuti kako postoji prijedlog da se određeni dodaci na plaće javnih službenika, koji su sada dio Kolektivnog ugovora, ukinu, da se “ugrade” u osnovicu i da se osnovica na taj način izjednači s onom državnih službenika. U sindikatima, naravno, na to ne pristaju ni pod koju cijenu - to bi u svakom slučaju značilo gubitak pojedinih prava.

Sudski epilog

Osim toga, upozoravaju sindikalci, za takvo što nema vremena. Plaća za kolovoz, koja će državnim službenicima biti uvećana za dva posto, isplaćuje se oko 10. rujna, a pregovori o TKU-u još nisu ni započeli: čak i kad bi pristali pregovarati o osnovici u sklopu pregovora o TKU-u, javni bi službenici barem mjesec-dva imali plaću obračunatu po nižoj osnovici.

- Nama je to neprihvatljivo. Osnovica za plaće i pregovori za TKU dvije su odvojene stvari - kažu sindikalci.

Javni službenici, koji su trebali imati šest posto veću plaću još od početka 2016., ne odustaju od svojih tražbina za prošlu godinu: mnogi su pojedinci već zatražili svoja prava putem suda, a, kako saznajemo, i većina resornih sindikata (školski, liječnički, socijala itd.) podnijeli su do sada po jednu pilot-tužbu u svakoj županiji, a prva ročišta zakazana su za rujan. Temeljem ishoda ovih tužbi, svi će zaposlenici imati osnovu tražiti svoja prava sudskim putem.