VLADIKA JOVAN ĆULIBRK PORUČIO SRBIMA 'Svi ćemo morati dobro odvagnuti svaku riječ u pogledu Alojzija Stepinca'

Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, najveći stručnjak Srpske pravoslavne crkve (SPC) za holokaust tijekom Drugog svjetskog rata kaže da će pravoslavci morati dobro mjeriti svaku riječ o kardinalu Alojziju Stepincu koji će možda biti kanoniziran, piše srpski list Nedeljnik, a prenosi Kurir .

'Mislim da ćemo svi mi morati dobrano odvagnuti svaku riječ, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca. Ono oko čega ćemo se sigurno složiti to je da komunistički proces i komunistička optužba ne mogu predstavljati polazište za razgovor o Stepincu. Na tom procesu i općenito pred komunistima je on pokazao hrabrost i nesumnjivo je da je taj element ispovjedništva presudan u procesu beatifikacije i kanonizacije. No, upravo odatle polaze i oni koji Stepincu prigovaraju da istu hrabrost nije pokazao i pred Pavelićem kada je trebalo osuditi i spriječiti ustaška zlodjela. No, ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata - Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili sljedeće, 1943. godine.'

Ovako episkop slavonski Jovan Ćulibrk, koji je prije odlaska u svećenike bio poznati rock kritičar, u intervjuu za Nedeljnik govori o mogućoj kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca. Vladika Jovan je u SPC prepoznat kao najbolji poznavatelj holokausta, genocida u Drugom svjetskom ratu i srpsko-židovskih odnosa. Sve to je, između ostalog, proučavao i na Židovskom sveučilištu u Jeruzalemu. Dvadeset godina poslije 'Oluje' i 'Bljeska' i 70 godina poslije proboja logoraša u Jasenovcu,progovorio je o 'vertikali srpskog stradanja na ovim prostorima', o odnosima SPC s Vatikanom, o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u NDH, o vezama srpskog i židovskog naroda...

'Kod nas se pitanje uloge katoličkog svećenstva u Drugom svjetskom ratu svelo na srpsko-hrvatske odnose, bez uvida i razumijevanja njegova općeg okvira: npr. svi znaju za knjigu Maca Rivellija o Stepincu, ali je rijetko tko čitao također kod nas objavljenu Rivelijevu knjigu o Vatikanu u Drugom svjetskom ratu - i pritom treba reći da Rivelli sigurno nije vrhunski stručnjak, kao što to nije ni John Cornwell, čija je knjiga 'Hitlerov papa' ipak uspješnija, ali i nešto poznatija kod nas. No, sama činjenica da Pio XII još nije kanoniziran dovoljno govori o tome koliko je ozbiljno ovo pitanje. Tom se papi i Vatikanu najčešće prigovara to što javno nije osudio holokaust, ali i Poljaci nose vrlo gorko sjećanje na ratnog papu jer smatraju da je i njihovo stradanje bilo prešućeno radi mira između Vatikana i Trećeg Reicha. Tek ostaje da se prevedu izvanredna djela Michaela Phyera ili Paula O'Shea, u kojima se može sagledati gde je mjesto NDH i kardinala Stepinca u širim crkvenim i državnim okvirima.'

U javnosti su, kazao je vladika Jovan, poslije Sabora SPC-a ove godine pobrkane tri komisije.

'Prva je komisija za dijalog između Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je čelu sa strane SPC ex officio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, dakle vladika Porfirije; druga komisija je saborski Odbor za Jasenovac, na čijem čelu sam ove godine naslijedio umirovljenog vladiku hercegovačkog Atanasija i banjalučkog Jefrema; i na kraju, tu je treća komisija čije formiranje je predložio papa Franjo, čiji bi zadatak bio da raspravi pitanje kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, a koja bi trebala biti sastavljena od pravoslavnih i rimokatolika, ali čiji sastav još nije definiran', objašnjava Ćulibrk i dodaje:

'O Stepinčevoj kanonizaciji isključivo Vatikan odlučuje. No, samo formiranje ovakve komisije je veliki korak naprijed u međusobnim odnosima i nadam se da će preko ove komisije i nauka i bogoslovlje imati priliku dati svoje odgovore.'

Vladika Jovan je kazao i da je nemoralno iznositi autoritativne tvrdnje o broju žrtava u Jasenovcu.

'Broj nije suštinski bitan, ali je vrlo važan jer pokazuje dimenzije zločina. Da je broj stradalih u Jasenovcu ogroman to znamo, ali je problem koji postoji još od početka osamdesetih, kada se počelo otvorenije raspravljati o Jasenovcu - u tome što će veliki broj ljudi skočiti i pitati: a koliki je taj broj? Ovdje ću ponoviti ono što govorim stalno, a to je da je nemoralno pitati za broj stradalih u Jasenovcu. Zašto? Zato što su u većini europskih država do 1948. godine izvršene procjene broja žrtava u Drugom svjetskom ratu i dane su preliminarne procjene karaktera rata; Nürnberški tribunal je simbol tog vremena. Sedamdeset godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvijek baratamo s poratnim procjenama i još uvijek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autoritativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava, pogotovo kako se to radi na prostoru bivše Jugoslavije, jest nemoralno', objašnjava Ćulibrk.

On je za Nedeljnik, kako prenosi Kurir , govorio i o opustjelim selima u Slavoniji i oblježavanju 'Bljeska' i 'Oluje'.

'Bila je u svibnju obljetnica 'Bljeska' u Okučanima. Mi smo taj dan u Hramu Svetog Dimitrija služili liturgiju i spomen, na koje iz Srbije nije došao skoro nitko: nijedan novinar, nitko se nije javio. A znate zašto? Najviše zato što se u vrijeme 'Bljeska' u Beogradu odigravao stoti derbi, devedeset tisuća ljudi je sjedilo na Marakani, a onda su tek u tko zna kojoj minuti Dnevnika rekli da se nešto zbiva u Zapadnoj Slavoniji. Loša je savjest kod ljudi koji su u toj obmani aktivno ili pasivno sudjelovali, mračna je savjest kod ljudi i ona ih nesvjesno koči da se vrate 'Bljesku' koji im opterećuje savjest', rekao je, između ostalog, vladika Jovan.