Upravljanje znači zamjeranje - upozorava gradonačelnik Dubrovnika, nekadašnji ministar zdravstva i bivši ravnatelj dubrovačke bolnice Andro Vlahušić dok razgovaramo o pobuni Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog sindikata protiv Jutarnjeg.
U nekoliko istraživačkih članaka Jutarnji je analizirao rad liječnika i upozorio da je nepravedno da oni koji rade malo imaju iste plaće kao i oni koji žrtvuju svoje slobodno vrijeme za pacijente!
Plan iz 2000.
Vlahušić se s tim slaže. Upravo je on prije deset godina, kao ministar u Račanovoj vladi od 2000. do 2003., pokušao uvesti pravedniji sustav plaćanja u zdravstvu. Još tada je stvar bila posve jasna: neki su radili više, neki manje, a svi su bili isto plaćeni. - Moja je ideja bila da oni koji rade najviše na plaću dobiju dodatnih 20 posto, a oni koji rade najmanje dobiju samo 85 posto plaće. Taj prijedlog tada je prošao na Vladi i prihvatio ga je dio sindikata, ali na kraju zbog štrajka liječnika nikad nije realiziran - kaže Vlahušić i dodaje: - Uz takav model vrlo brzo bi se stvari raščistile jer bi se shvatilo da onaj liječnik koji tri mjeseca za redom dobije najmanju plaću bolnici zapravo i ne treba jer ne radi dovoljno.
Vlahušić je dao razviti i softver koji bi olakšao praćenje rada liječnika.
- Nije mi jasno zašto se toliko komplicira oko toga. Naprosto se treba pratiti koliko tko radi. Glavni argument za visinu plaće je rad. I tako bi trebalo biti u cijelom javnom sektoru. I profesore bi, kao i liječnike, trebali plaćati prema rezultatima - kaže.
Takav sustav, ističe, već postoji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oni su plaćeni prema broju pacijenata koje imaju.
- U primarnoj postoje razlike u plaći i to je pravedno. Oni koji imaju više pacijenata i više rade dobiju više novca od HZZO-a. Razlika u plaći može biti i 50 posto. To se treba preslikati na cijeli javni sektor. Ključna riječ je kontrola. Nije poanta da nekoga treba zakinuti, već da nitko ne dobije ono što nije zaslužio - objašnjava i dodaje kako bi to trebao biti sastavni dio kolektivnih ugovora.
Kompeticija
Vlahušić je plan iz Vlade ipak na neki način proveo. Kada je postao ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik (1999. - 2001. i 2006. - 2009.), odlučio je stati na kraj neradu i velikim razlikama u učinku među liječnicima i drugim zaposlenicima.- Stvorili smo informatički program koji nije ništa koštao, a pomogao nam je tako da danas do zadnjeg detalja znamo tko je što radio bilo kojeg dana u godini - objašnjava Vlahušić.
- Nitko ne želi biti zadnji i da mu svi kolege znaju da se nije trudio. Riječ je o sustavu koji prati svakog zaposlenika. Upisuje se sve, svakog dana. Točno se zna što je u bolnici odrađeno. Postoje svi prosjeci, viškovi, manjkovi. I svaki zaposlenik može vidjeti analizu svog i rada kolega u bolnici - objašnjava.
U svakom trenutku se zna tko je napravio najviše operacija, a tko najmanje. Čak se prati tko je radio zahtjevnije, a tko manje zahtjevne poslove i sve se to boduje.
- Na kraju mjeseca se vidi koliko je tko napravio postupaka, pregleda, koliko je otpusnih pisama netko napisao, koliko znanstvenih radova. Unose se i službena putovanja, dežurstva, slobodni dani. Apsolutno svaki segment radnog dana - kaže Vlahušić. Na ovakav način se na najpošteniji način mogu izabrati i šefovi odjela.
- Kada smo raspisali natječaje za 20 šefova u bolnici, javilo se samo 20 liječnika. Zašto? Zato što su oni imali najbolje učinke i svi su to znali. Nema odabira po prijateljstvu, stranačkoj pripadnosti ili zato što je netko stariji kolega. Jedini uvjet je zalaganje i rad. I to da su najbolji - kaže Vlahušić.
Mijenjati zakon
Iako ne postoji zakonska mogućnost da im se plati više, u bolnici su uspjeli pronaći model nagrađivanja najboljih. U sklopu bolnice je poliklinika koja zbrinjava strance koji kruzerima dolaze u grad.
- Stranci sve preglede i obrade plaćaju po cjeniku koji je skuplji od onih koje bi platili naši državljani. Naši liječnici koji imaju najbolje rezultate mogu raditi tamo i dodatno zaraditi. To im je nagrada i stimulacija. Budući da je poliklinika u vlasništvu bolnice, zarađen novac odlazi u bolnički proračun, a dodatno zarade i liječnici - kaže Vlahušić.
‘Učinak i rad doktora u grafovima’
Branko Bazdan, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, kaže da im sustav praćenja rada liječnika pomaže pri odabiru šefova odjela.
- Mi smo na postojeći Bolnički informatički sustav (BIS) nadogradili program koji objedinjuje sve podatke. BIS je povezan s programom koji iz njega vuče podatke, rangira i stvara prosjeke. Tada na krivuljama možemo vidjeti učinke rada liječnika - kaže.
Nažalost, država im nije dala zakonsku mogućnost da stimuliraju ili destimuliraju liječnike.
- Za to treba promijeniti zakonske okvire, a kada budu izmijenjeni, mi ćemo biti spremni jer se točno zna tko što radi - ističe ravnatelj Bazdan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....