VLASNICA OPG-a OTKRILA NAM JE SVOJE AMBICIOZNE PLANOVE 'Izgradit ću kamp s 20 parcela u kojem će gosti uživati u hranu i piću lokalnih proizvođača'

Kada su se prije dvije godine članovi Zajednice udruga hrvatskih povrćara okupili na seminaru u hotelu “Lifeclass Terme Sveti Martin“ u Svetom Martinu na Muri, imali su prilike iz prve ruke vidjeti kako funkcionira kratki lanac opskrbe domaćih i lokalnih proizvoda. Takav lanac opskrbe spominjan je kao dio spasa za povrćare uz uobičajene teme o navodnjavanju i borbi protiv dampinških cijena koje im diktiraju trgovci.

Već u hotelu, na doručku i ručku mogli su vidjeti da je značajan dio namirnica nabavljen od okolnih OPG-ova, a u kratkom izletu po vinskim cestama mogli su se uvjeriti odakle domaća hrana i vino dolaze.

Brojni kontinentalci, pa i Dalmatinci ostali su začuđeni i zadivljeni lijepim imanjima na bregovitim obroncima u kojima se vrijedni domaćini bave povrćarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom na najsuvremeniji način uz finalizaciju proizvoda koji su brendirani i spremni za tržište. Dok mnogi o tome samo sanjaju i pišu prijave za fondove EU, u Međimurju su se proizvođači sami organizirali i njihova imanja su opremljena tehnologijom koju je EU sufinancirala iz fondova za pripremu ulaska u EU. Jedno od njih je i Vinska kuća Hažić u Jurovčaku nedaleko od Svetog Martina na Muri.

S tog međimurskog imanja dolazi naša kandidatkinja za najbolju mladu poljoprivrednicu Tatjana Hažić (38), diplomirana ekonomistica koja je lani OPG naslijedila od oca Radenka i majke Biserke i vodi ga sa sestrom Valentinom. U svom projektu kojim se kandidirala, ona želi pokazati kako je naslijedila obiteljski poduzetnički dar i planira OPG-u dati još jednu dodatnu dimenziju - izgraditi kamp s dvadeset parcela za 60 kampista koji bi boravili u prirodi poštujući najviše ekološke standarde uz degustaciju hrane i pića lokalnih OPG-a.

No, kada smo došli do lijepe drvene Vinske kuće ljubazna i vedra Tatjana prvo nam je pokazala što je sve na njemu napravljeno od osnutka 2003. godine.

Željko Puhovski / CROPIX

OPG Hažić je danas proizvodno (jabuke, grožđe, električna energija) – prerađivački (proizvodnja vina, voćnih sokova, sušenih jabuka, jabučnog octa) – turistički (registrirani kao Izletište za vođene degustacije vina i proizvoda od jabuke i drugih proizvoda koje proizvodimo na našem OPG-u) tip OPG-a. Svih 7,49 ha je pod dugotrajnim nasadima. 5,13 ha se odnosi na voćnjake odnosno na proizvodnju jabuke, a 2,36 ha na vinograde i proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina. Proizvodnja jabuka s kompletnom infrastrukturom (protugradne mreže i sustav za navodnjavanje) odvija se na 5,13 ha, a proizvodnja grožđa (sorte: Chardonnay, Traminac mirisavi, Sauvignon i Graševina) na 2,36 ha.

Ovisno o godini, proizvede se između 200 – 250 t jabuka i otprilike 20.000 boca vina godišnje. Sva količina vina prodaje na kućnom pragu u Vinskoj kući. Otprilike 40 % ukupne proizvodnje jabuke se preradi u sušene jabuke, sokove i jabučni ocat, a preostalih 60 % se plasira na tržište kao svježa konzumna jabuka.

- Trenutno godišnje na našem OPG proizvedemo 20.000 boca kvalitetnih i vrhunskih vina, oko 250 tona jabuka od kojih oko 40 % prerađujemo, ostatak jabuke se do ove godine prodavao se uz poteškoće kao konzumna svježa jabuka. S obzirom na probleme s plasmanom jabuke iskazuje se potreba za povećavanjem prerade i plasiranjem proizvoda s dodanom vrijednosti. Plasman naših proizvoda vrši se na kućnom pragu kroz Vinsku kuću i dostavom na kućni prag naručitelja. Smatramo svojim velikim potencijalnom blizinu Termi Sveti Martin i njihovih dodatnih sadržaja. S izgradnjom kampa na OPG-u omogućavamo rast našoj proizvodnji i preradi proizvoda. Veći postotak prerađene jabuke i neki novi proizvodi od jabuke i grožđa dobiti će svoje mjesto u direktnoj prodaji s kupcima. Naime, naš dosadašnji nastup svodi se na individualni pristup svakom gostu, na taj način educiramo svoje kupce o načinu proizvodnje naših proizvodima i stvaramo obostrano povjerenje. Za takav pristup treba puno više vremena i bavljenja gostima, ali rezultat je direktni plasman, naplata, bez druge i treće ruke, kaže nam Tatjana nakon obilaska hladnjače za jabuke, vinskog podruma i pogona za punjenje sokova i proizvodnju čipsa od jabuka.

FOTOGALERIJA: OPG Hažić

Sve je na imanju posloženo s vrhunskom tehnologijom pa stoga i nije čudo da godine 2012. i 2014., Vinska kuća Hažić osvaja prvo mjesto i nagradu "Zeleni cvijet“ za najuređeniju vinsku kuću i 2013. nagradu "Bijeli grozd“ u kategoriji najboljih vinskih kuća RH. Tatjana je proglašena 2014. najboljim djelatnikom u turizmu kao najbolja domaćica u Vinskoj kući od TZ Međimurske županije, a gospodarstvo je u 2015. godini na natječaju „Zlata vrijedan“ bilo proglašeno najboljim OPG-om u Hrvatskoj.

Za kamp Tatjana planira investiciju od oko 300.000 eura uz očekivano sufinanciranje iz mjere 6.4 od oko 70 posto i dovršetak 2021.godine.

- Nakon što investicija završi i kamp započne s radom, očekivani su novi prihodi na gospodarstvu. Prve godine rada kampa (2021.) očekuje se 20 %-tna popunjenost i planirano je da se ona svaku narednu godinu poveća za 5 %. Kamp će imati 20 parcela i na njima će moći boraviti 60 kampista istovremeno - prosječno troje kampista po parceli. Očekujemo povećanje prodaje naših proizvoda u skladu s povećanjem broj gostiju iz godine u godinu za 5 %, jer osim što će ti isti gosti kampisti kupovati proizvode s gospodarstva, očekuje se prihod iz nove usluge u vidu usluge doručka u vinskoj kući koji je unutar tih 5 % povećanja prihoda predviđen upravo u okviru ugostiteljskih usluga, kaže Tatjana.

Kod svakog detalja razrade kampa, od idejnog do glavnog projekta, glavna nit vodilja bila im je osigurati prostor i objekte na način da što manje uzurpiraju okoliš. Cijeli prostor bi trebao biti pokriven zelenilom i drvećem. Cilj je zadržati prirodu i njene posebnosti i gostima pružiti osjećaj boravka u prirodi, uz ekološko svjetlo i solarnu energiju. Otpadne vode bi se koristile za zalijevanje zelenih površina jer je cilj zadržati prirodnu bioraznolikost.

Željko Puhovski / CROPIX

- Nužno je potaknuti goste na razmišljanje što se još može učiniti u kampovima kako bi se uštedjelo na energentima, ali i očuvalo prirodu. Kako bi se neki kamp nazvao ili bio ekološki kamp prije svega mora postojati jamstvo za dobro uklapanje kampa u neposrednu okolicu. Potrebno je poštovati okoliš, lokalnu sredinu i razmatrati moguće posljedice stvaranjem kampa na odabranom području, kaže Tatjana. U slobodno vrijeme ona se bavi sportskim aktivnostima. Završila je i zahtjevni triatlon Iron Man, Spartan Race. Plivanje, trčanje, bicikliranje za nju je najbolji način razonode koju želi prenjeti u Međimurje kroz planirani kamp.

Pitamo je zašto se prijavila na ovaj izbor?

- Mislim da EU kroz svoje fondove i natječaje daje dovoljno mogućnosti mladima da sudjeluju u stvaranju novih vrijednosti u poljoprivredi koji bi im stvorili perspektivu da ostanu na selu i u svom zavičaju. Svi mladi i obrazovani trebali bi prepoznati izazove vremena i novosti koje se mijenjaju. Pomoć za pokretanje posla ili dovršenje nekog projekta je tu i treba je iskoristiti, kaže.

Mnogi će reći kako je lako nastaviti posao na takvom kvalitetnom obiteljskom naslijeđu, pa nastavljamo razgovor oko ključnih detalja za uspjeh u agraru i turizmu.

- Da, ja i sestra smo dobile uređeno imanje u čijem smo stvaranju same sudjelovale i stjecale znanja i iskustva. Završile smo škole i tata nam je rekao idite i probajte nešto drugo da kasnije ne bi bilo da vas je netko sputavao. Mi smo se prepoznale ovdje i mislim da treba biti ustrajan u želji da se postigne neki cilj. Mnogi imaju dobre ideje, ali nisu dovoljno uporni i prebrzo odustanu. Treba se organizirati tako da budete drukčiji, originalni i prepoznatljivi, zaključuje Tatajana.