Vransko jezero: Zimovalište za sto tisuća ptica

Područje Parka prirode Vransko jezero jedinstveno je prirodno jezero, najveće u Hrvatskoj, s vrijednim močvarnim i poplavnim staništem od iznimne važnosti za zaštitu ptica i očuvanje bioraznolikosti.

Vransko jezero je, uz deltu Neretve, jedino preostalo veliko močvarno područje u sredozemnom dijelu Hrvatske. To je prostor velike prirodne ljepote te bogate kulturno-povijesne baštine koji lokalnom stanovništvu omogućuje kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom, a posjetiteljima priliku za nove spoznaje i iskustvo koje uistinu nadahnjuje.

Reljefno najniža točka Ravnih kotara, Vransko jezero je danas plitko potopljeno polje s nepropusnim dnom, dva metra nižim od razine mora, a zbog ulaska slane vode kroz vapnenački greben i kanal Prosika, jezero je bočato. Razina vode, a time i slanost jezera, ovisi o površinskom i podzemnom dotoku vode iz 480 kilometara četvornih velikog sliva Ravnih kotara, te njezinu otjecanju u more podzemnim procijepima i kanalom Prosika, kao i o isparavanju s površine jezera. Zbog male dubine jezera, voda se brzo grije i hladi, ovisno o temperaturi zraka.

Ptičje stanište

U najplićem sjeverozapadnom dijelu jezera smjestio se prostrani tršćak koji je dom mnogim pticama, ribama, gmazovima, vodozemcima i kukcima u svoj njihovoj raznolikosti. Još 1983. sjeverozapadni dio jezera proglašen je Posebnim ornitološkim rezervatom te spada u jedno od najvrjednijih staništa ptica u Hrvatskoj i temeljni je fenomen parka prirode. Tršćaci i poplavne livade ornitološkog rezervata, kao dio močvarnog ekosustava, spadaju u najugroženija staništa u Hrvatskoj. Poput ogromne spužve vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu, sprječavaju suše i poplave, upijaju štetne tvari iz okoliša i zadržavaju sediment. Vransko jezero s okolnim područjem proglašeno je 1999. Parkom prirode na ukupnoj površini od 57 četvornih kilometara, dok se od veljače 2013. nalazi i na RAMSAR popisu svjetski važnih močvara kao najveće prirodno, stalno vodeno tijelo u Hrvatskoj, od iznimne važnosti za brojne ugrožene i u Europi rijetke vrste ptica.

Jezero se nalazi na sjecištu međukontinentalnih selidbenih putova ptica i, kao takvo, iznimno je značajno kao odmorište velikog broja migratornih vrsta, od kojih su mnoge vrste ugrožene. Osim za migratorne vrste, značajno je i kao zimovalište te gnjezdište brojnih vrsta ptica. Oko stotinu različitih vrsta gnijezdi se na području parka, a nekoliko vrsta čaplji, poput čaplje dangube koja je ujedno i zaštitni znak parka, pronalazi ovdje jedino stabilno gnjezdište u mediteranskoj Hrvatskoj. Najveća gnijezdeća populacija malog vranca, čak 22 para, gnijezdi se upravo na Vranskom jezeru. Tijekom zime na jezeru boravi više od 100.000 jedinki ptica vodarica.

Od 2001. u parku prirode Vransko jezero u kontinuitetu se svake godine tijekom stotinjak dana održava ornitološki kamp, najstariji ornitološki kamp koji je utemeljilo Hrvatsko ornitološko društvo. Na takvim kampovima prstenovači prikupljaju podatke o važnosti Vranskog jezera u selidbenim putovima ptica. Ovogodišnji kamp ostat će zapamćen po nalazu i prstenovanju jedinke vrste mala strnadica Emberiza pusilla koja se rasprostire od sjeveroistoka Skandinavije pa sve do krajnjeg istoka Azije te je iznimno rijetka u Hrvatskoj, a na Vranskom jezeru je zabilježena već drugi put. Tijekom prstenovačkog kampa 2017. u parku je zabilježena 261 vrsta ptice, što čini više od 60 posto ukupne ptičje populacije u Hrvatskoj.

Edukacija najmlađih

Uz ptice, vrijednost parku daju i brojne vrste riba te je za mnoge sportske ribiče upravo Vransko jezero jedna od najtraženijih destinacija u Europi. Bočata voda jezera omogućuje suživot zajednici riba s oko 18 slatkovodnih i morskih vrsta, a šaran iz Vranskog jezera slovi kao jedan od najkvalitetnijih.

Park prirode ima važnu ulogu u edukaciji posjetitelja o pozitivnom odnosu prema prirodi, a posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece školskog uzrasta. Razvoj posjetiteljske infrastrukture usmjeren je na posebne oblike turizma - promatranje ptica, sportski ribolov, rekreacijski turizam te ruralni, znanstveni i edukacijski turizam. Od davnina je na ovom području prisutna interakcija prirode i ljudskih aktivnosti, a Vransko jezero bilo je žarište različitih povijesnih previranja što dokazuje i njegova bogata kulturna baština. Brojne pješačke, poučne i biciklističke staze omogućuju neposredan doživljaj kombinacije močvare i krša.

Lokalno stanovništvo pretežno se bavi poljoprivredom, stoga i Javna ustanova pruža podršku lokalnoj zajednici u plasmanu i promicanju domaćih poljoprivrednih proizvoda i delicija, prvenstveno kroz organizaciju Sajma lokalnih proizvoda “Luka i igara”, koji se redovito održava od 2014. godine u ljetnim mjesecima.

Posljednjih godina Javna ustanova intenzivno radi na provođenju brojnih projekata usmjerenih na razvoj posjetiteljske infrastrukture i povezivanje prirodnih atrakcija na dugoročno održiv način, uz upotpunjavanje edukativne i rekreativne ponude za sve veći broj posjetitelja. U odnosu na 2015., broj posjetitelja se do sada povećao za više od 270 posto, čemu je zasigurno pridonijela izgradnja nove drvene poučne staze s tornjem za promatranje ptica u ornitološkom rezervatu, postavljanje posjetiteljske signalizacije, uređenje pontonskog pristaništa Bašinka i lučice Crkvine za novi električni brod, uređenje edukacijsko-poučnih staza, postavljanje adrenalinskog parka, upotpunjavanje ponude promotivnih materijala i suvenira te nabava električnih i MTB bicikala, kajaka, dalekozora, durbina i ostale opreme za aktivniji doživljaj parka. U park je nedavno pristigao i prvi električni vlak za prijevoz posjetitelja u Hrvatskoj, što će omogućiti stvaranje prepoznatljive turističke rute za obilazak ključnih atrakcija parka, uz neposredno povezivanje okolnih mjesta i lokaliteta, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj prostor će biti epicentar širokog spleta aktivnosti i događanja koji bi na interaktivan način uključili i lokalno stanovništvo i posjetitelje, stvarajući osnovu za nove doprinose kvaliteti života, rada, edukacije, rekreacije, zabave i poticajne društvene interakcije svih njegovih korisnika.

Turistička atrakcija

Te se aktivnosti provode kroz projekte “Revitalizacija i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero” i “Centar za održivi aktivni turizam BioSfera Biograd”, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su sufinancirani nepovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Opravdanost ulaganja u upotpunjavanje sadržaja najbolje prikazuje i brojka od više od tisuću posjetitelja koji su se pridružili proslavi jubilarnog 20. rođendana Parka prirode Vransko jezero na info centru Crkvine, te se okušali u izazovima adrenalinskog parka ili se pridružili promatranju ptica uz stručno vodstvo. Za potpuni doživljaj parka nezaobilazna lokacija svakako je najviši vrh parka, vidikovac i info centar Kamenjak, odakle se pruža pogled na cijelo jezero, more i kornatski arhipelag koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Lučica Prosika pruža poseban mir i ljepotu. Odatle se kajakom može otisnuti u aktivno istraživanje jezera ili biciklom priključiti na neku od brojnih biciklističkih ruta oko jezera, dugih više od 50 kilometara. Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero, posebno upozorava na činjenicu da se PP sve više doživljava kao turistička atrakcija, no da se to područje ne može tako promatrati.

- Naša primarna zadaća je zaštita prirode i edukacija o važnosti te zaštite. To podrazumijeva najužu suradnju s lokalnim stanovništvom. Naša je briga zaštita ptica koje se tu gnijezde, ali i onih koje prelijeću sa sjevera na jug i obrnuto, te onih koje se, kad je na kontinentu hladno, dolaze kod nas nahraniti. Međutim, te ptice nanose štetu lokalnom stanovništvu na njihovim usjevima. Tako bismo mogli govoriti i o “sukobu interesa” parka prirode i lokalnih poljoprivrednika, no najveće je umijeće pronaći način kako surađivati, kako se educirati da shvatimo da smo svi skupa dio ekološkog sustava koji, na obostranu korist, trebamo održavati u svakom njegovu segmentu - upozorava ravnatelj Katičin za Slobodnu Dalmaciju.