VRATILI SE S RADA U INOZEMSTVU, DOČEKAO IH NEZAPAMĆENI FINANCIJSKI UDAR Stotine mladih hrvatskih stručnjaka država kažnjava enormnim porezima

Mogu li se mladi znanstvenici koji su, što iz obveze, a što iz želje za obrazovanjem otišli preko granice na usavršavanje nakon toga vratiti u domovinu, a da pritom ne zapadnu u dugove?

To se pitanje postavlja nakon što su takvi znanstvenici koji su zaposleni u Hrvatskoj, a u međuvremenu su odradili stručno usavršavanje u inozemstvu počeli dobivati rješenja Porezne uprave o plaćanju poreza na prihode koje su pritom imali.

Riječ je o oko od 500 do 800 uglavnom mlađih stručnjaka koji su u proteklih pet godina na usavršavanjima bili preko ugovora o radu na određeno, i neki od njih mogli bi sada platiti i do sto tisuća kuna poreza na svaku godinu koju su proveli u inozemstvu.

Na gubitku

Udruga Mreža mladih znanstvenika (MLAZ) zbog toga je u petak održala hitni sastanak s predstavnicima Porezne uprave i državnim tajnikom Matkom Glunčićem, a danas planiraju novi sastanak sa svima koji su pogođeni ovom praksom.

O čemu se zapravo radi?

Znanstvenici su ogorčeni jer su plaće koje su primali tijekom usavršavanja u stranim zemljama bile prilagođene visokim troškovima života u njima, a razlike u poreznim stopama između RH i drugih zemalja toliko su velike da će mnogi od njih biti na gubitku.

Službeno nitko ne zna o kojem je broju znanstvenika riječ, jer evidenciju o njima ne vode ni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

A sve ovo događa im se, kažu, iako im je stručno usavršavanje često obveza za napredovanje u znanstvenoj karijeri, i unatoč tome što su zanemarili odlične uvjete rada vani i vratili se u Hrvatsku.

Među njima je i hrvatski znanstvenik koji je na usavršavanju u jednoj zemlji članici EU proveo dvije godine radeći na jednom međunarodnom projektu. Pod uvjetom anonimnosti pristao je opisati svoj slučaj.

- Plaća koju sam u inozemstvu primao za stručno usavršavanje za njihove je prilike bila takva da nije spadala ni u najniži porezni razred, dakle bio sam oslobođen plaćanja poreza. Sa sobom sam poveo i suprugu i djecu, ona je tamo bila prijavljena na burzu rada, a djeca su pohađala vrtić. Uredno smo plaćali doprinose u toj zemlji, imali stan u najmu te zdravstveno i dopunsko osiguranje, a plaća je bila dostatna tek za pokrivanje osnovnih troškova života - kaže.

Sad kad se vratio prijeti mu oporezivanje prihoda od rada u inozemstvu, koji je potrošio, zbog čega će, stigne li mu rješenje, biti prisiljen podići gotovinski kredit.

- Dođe li do toga, pakiram se u inozemstvo i prekidam sve veze s RH jer ostanem li u domaćem znanstvenom sustavu, bankrotirat ću - kaže. A usavršavanje mu je propisala njegova institucija.

Na neusklađenost prakse Porezne uprave i znanstvenih institucija s pravnom regulativom godinama upozoravaju u MLAZ-u.

- Ministarstvo smo prvi put upozorili na problem 2014., kad su neki bili prisiljeni odustati od NEWFELPRO stipendija zbog oporezivanja. Tada nas u MZO-u nisu pozvali ni na sastanak. Sada smo s državnim tajnikom Glunčićem dogovorili da će Ministarstvo ići u izmjene Zakona o znanosti kako više ne bi bilo problema - kaže dr. sc. Sanjin Marion, predsjednik Upravnog odbora MLAZ-a.

Bez uputa

No, to će riješiti problem samo onima koji će na usavršavanje od sljedeće godine, i to pod uvjetom da izmjene zakona brzo uđu u saborsku proceduru. Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno pa svima ostalima prijeti “dvostruko” oporezivanje.

- Ministarstvo i znanstvene i visoko obrazovne institucije svih ovih godina uopće nisu vodili brigu o ovom problemu, nisu ga ni definirali, niti su ikad davali upute ljudima kako se ponašati prema Poreznoj upravi pa mnogi od njih to nisu ni znali. Ministarstvo, npr., nikad nije kontaktiralo Poreznu upravu i reguliralo posebnost znanstvenog usavršavanja - ističe Marion i zaključuje: - To neke tjera da prekinu sve veze s Hrvatskom i odlučuju se ne vratiti kući.