VREMENSKA PROGNOZA Vakula: 'Božić neće biti bijeli, ali dan poslije snijeg bi mogao pasti u...'

ZAGREB - I drugog dana zime ponovno je osvanulo sunce. Makarsku je već u 7 sati ujutro grijalo 13 stupnjeva, a slične temperature su i u drugim obalnim gradovima. Na kopnu se rijetko gdje temperatura uopće spustila do nule, primjerice u Karlovcu i Pazinu. na zagrebačkom Maksimiru izmjerena su 2 stupnja, zabilježio je Državni hidrometeorološki zavod.

Iznadprosječna toplina ovogodišnjeg prosinca nastavit će se sve do Božića, a ni poslije neće biti dugotrajne velike hladnoće, piše Zoran Vakula za HRT.

No, temperatura će se sigurno sniziti, i to toliko da će se u gorju ujutro na blagdan sv. Stjepana vrlo vjerojatno mjeriti i snježni pokrivač, barem ponegdje. Mogućnost, ne mala, postoji čak i za unutrašnjost Dalmacije, gdje je to u ovom dijelu godine prilično rijedak događaj. U Kninu se, na meteorološkoj postaji DHMZ-a u posljednjih 65 godina snježni pokrivač 26. prosinca mjerio samo tri godine, posljednji put 1970., kada ga je bilo i na Božić, jedini put, a na Badnjak te godine i još 2001.

U nizinskom dijelu Hrvatske snježni pokrivač na Badnjak i Božić nije jako česta pojava. Čak ni padanje snijega, bez zadržavanja na tlu. Na zagrebačkome Griču je u posljednjih 120 godina, koliko postoje podaci visine snježnog pokrivača isti na Božićno jutro izmjeren samo 28 godina, a jutro poslije - 30 godine. Moglo bi se reći: „Svake četvrte“, ali u prosjeku, naravno. Pravilnosti nema. Posljednji je put izmjeren 2007. godine.

Za razliku od sjevernih kontinentalnih krajeva, snijeg u gorskoj Hrvatskoj, naravno, pada i zadržava se češće. U Gospiću, primjerice, od 1924. godine na Badnjak ujutro snježni pokrivač na tlu bio je u 45% godina, na Božić 43%, dan poslije još malo manje. Visina snježnog pokrivača na Badnjak je bila 57 cm, na Božić 59 – oboje 1963. godine, a posljednji je put snijeg u te dane bio na tlu 2011.

I u Senju je na Badnjak 1961. godine izmjeren snježni pokrivač od 2 cm, kao i u Zadru 1970. U Rijeci pak, iako je snijega bilo povremeno tijekom prosinca, 18. 12. 2010. godine čak i 14 cm, pa čak i u studenome – 4. 11. 1980. 8 cm, na Badnjak i Božić do sada još nije izmjeren.

Iz svega navedenoga ne može se zaključiti kako je bijeli Božić česta pojava u većini Hrvatske. Zapravo je u najnaseljenijim područjima relativno rijedak. Stoga se mnogobrojne želje o bijelom Božiću ne ostvaruju često. A kad se ipak ostvare, dugo se pamte, i o tome se priča i piše, kao da je redovita pojava.