‘AKO MUŽ ISTUČE...‘

Vrhovni sud RH reagirao je na komentar Jutarnjeg: I opet pokazao elementarno nerazumijevanje, pogledajte ove podatke!

Sucima nisu problem neobjašnjivo niske kazne, nego objava podataka. Ne pozivaju na odgovornost suce, već medije

Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda

 Biljana Blivajs/Cropix

Vrhovni sud Republike Hrvatske reagirao je na autorski komentar novinarke Kristine Turčin, objavljen na portalu i u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, u kojem autorica upozorava na pogubnost izrazito blage politike kažnjavanja obiteljskih nasilnika te zaključno navodi: Posljednje istraživanje Fakulteta političkih znanosti pokazalo je da 96 posto odraslih građana RH smatra da obiteljsko nasilje treba strože kažnjavati. Bilo bi dobro kad bi taj stav u jednakom postotku dijelili i suci.

U neuobičajenoj formi reakcije na autorski komentar VSRH navodi da bi "iz spomenutog članka čitatelji mogli steći dojam da suci uopće ne kažnjavaju ubojstva počinjena od strane bliske osobe (?!), uglavnom se to radi u slučajevima u kojima muškarac kao partner u vezi ubija svoju ženu.

Navedeni dojam koji stvara ovaj članak nije osnovan i to potvrđuju pojedine pravomoćne presude od kojih sada izdvajamo samo one u kojima je odlučivao VSRH".

U nastavku reakcije navedeno je devet odluka Vrhovnog suda tijekom posljednjih desetak godina, mahom za teška ubojstva žena koje je ubojica ranije dugi niz godina zlostavljao, a kojima su ubojicama izrečene dugogodišnje zatvorske kazne.

Hrabrenje počinitelja

"Ti podaci o izrečenim kaznama jasno govore kako spomenuti članak čitateljima pogrešno sugerira zaključak da hrvatski suci gotovo nikada ne izriču teže kazne za ubojstvo žene odnosno bliske osobe. Stoga ukazujemo na odgovornost medija u pisanju o ovako složenim i osjetljivim temama. Ovakav način pisanja dezinformira opću javnost i potkopava povjerenje u pravni sustav, jer ukazuje da postoji nered, tamo gdje ga nema, uznemiruje potencijalne žrtve, ali i ohrabruje potencijalne počinitelje, koji stječu pogrešan dojam da neće biti ili da će biti blago kažnjeni za ovakva kaznena djela, i time otežava generalnu prevenciju izrečenih kazni", zaključio je VSRH, kojem je na čelu Radovan Dobronić.

Vrhovni sud tako je ponovno pokazao elementarno nerazumijevanje rodno uvjetovanog nasilja, uloge pravosudnog aparata i kaznene politike u prevenciji najtežih oblika nasilja te u potpunosti ignorirao niz iznesenih podataka o politici kažnjavana - službenih podataka koje su međunarodne institucije, pravobraniteljice i sama autorica prikupili od sudova i Ministarstva pravosuđa.

Prije godinu dana Jutarnji list objavio je alarmantne podatke koje je autorici dostavilo Ministarstvo pravosuđa: od 5455 počinitelja pravomoćno osuđenih 2022. za nasilna djela iz Zakona o zaštiti od nasilja za koje je propisana kazna od minimalnih 260 eura do maksimalnih 2250 eura te zatvora do 90 dana, njih gotovo 25 posto kažnjeno je kaznom manjom od minimalno propisanih 260 eura, a njih 121 kaznom manjom od tadašnjih 500 kuna!

Ministarstvo je odbilo odgovoriti je li ijedan pravomoćno osuđeni nasilnik kažnjen s maksimalnih 2250 eura.

Dva mjeseca kasnije, u rujnu 2023., stručno tijelo Vijeća Europe za provedbu Istanbulske konvencije GREVIO objavilo je izvješće za Republiku Hrvatsku. U izvješću izrađenom nakon osobnih razgovora članova GREVIO-a s nadležnim predstavnicima vlasti i nevladinih organizacija te na temelju podataka dobivenih od službenih tijela hrvatskoj se Vladi poručuje sljedeće: "Manje od 10 posto ukupnog broja svih počinitelja nasilja osuđeno je na bezuvjetne kazne zatvora, dok je većina počinitelja osuđena na relativno blage novčane kazne ili uvjetne kazne zatvora.

Podaci Ministarstva pravosuđa ukazuju na blagost kaznene politike u rješavanju slučajeva nasilja nad ženama. Primjerice, tijekom 2021. više od 90 posto izrečenih zatvorskih presuda u slučajevima uhođenja bile su uvjetne.

Zaštita žrtve

U slučajevima nasilja u obitelji 83 posto zatvorskih kazni bilo je uvjetno, a u 70 posto slučajeva trajanje zatvora bilo je u nižem rasponu od dostupnih kazni, dok je u 2 slučaja izrečena maksimalna bezuvjetna zatvorska kazna u trajanju od 2-3 godine.

Slično tome, u slučajevima nanošenja osobito teških tjelesnih ozljeda uvjetne su bile 3 od 5 presuda, a u samo jednom slučaju izrečena je maksimalna bezuvjetna zatvorska kazna od 3 do 5 godina.

Na kraju, gotovo su sve presude izrečene u slučajevima spolnog uznemiravanja uvjetne. GREVIO snažno potiče hrvatske vlasti da osiguraju - kroz učinkovito usavršavanje djelatnika pravosuđa i druge odgovarajuće mjere - da kazne i mjere izrečene za nasilje u obitelji i druge oblike nasilja nad ženama budu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

To bi uključivalo, među ostalim, osiguravanje razumijevanja tijela kaznenog progona i djelatnika pravosuđa da uvjetne ili odgođene kazne u slučajevima nasilja u obitelji i drugih oblika nasilja nad ženama ne služe načelima osiguravanja pravde za žrtve, okončanja nekažnjavanja počinitelja ili odvraćanja od takvih djela".

VSRH u svojoj reakciji na komentar u Jutarnjem listu (ponovno) pokazuje elementarno nerazumijevanje važnosti kreiranja politike kažnjavanja obiteljskih nasilnika u prevenciji najtežih oblika takvog nasilja (femicida) na koju u više navrata upozorava i GREVIO.

‘Prestani, idiote!‘

Uz to se odriče suodgovornosti pravosudnog aparata za nastalo stanje te krivicu nastoji prebaciti na onog tko na pogubnu praksu upozorava - medije.

To se nerazumijevanje osobito iščitava iz presuda za femicid koje VSRH navodi u svojoj reakciji: iz njih je jasno da suci najviše sudske institucije u zemlji ne razumiju da nisu problematične visine kazni za nasilnike koji su već ubili ženu, već one neobjašnjivo niske novčane i uvjetne kazne za istog tog ubojicu tijekom godina nasilja nad žrtvom koje su prethodile femicidu.

Izricanje kazne i njemu koji ju je šamarao i njoj koja je vikala "Prestani, idiote!" za kršenje javnog reda i mira, kažnjavanje nasilnika sa 100 eura kad je sljedeći put uhvati za kosu i pribije na zid te na dva mjeseca uvjetno kad je prebije, izravna je prijetnja žrtvinu životu jer je takvim kaznama nasilniku širom otvoren put prema novom i novom, svaki put sve težem, nasilju.

Uloga je suda i politike kažnjavanja da zaštite žrtvu dok je još živa. Kad je zlostavljač ubije - pa VSRH potvrdi "kaznu zatvora od 25 godina za ubojstvo bivše supruge koju je već ranije zlostavljao" ili "povisi prvobitnu kaznu od 10 godina zatvora na 15 godina zatvora, zbog ubojstva majke koju je prethodno više godina tukao, zastrašivao i ponižavao", da citiramo presude koje navodi VSRH - za žrtvu je prekasno.

Što o tome misli, sud je trebao pokazati dok ju je ubojica "više godina tukao, zastrašivao i ponižavao", odnosno dok joj je život još mogao biti spašen. Kad mu Vrhovni sud za teško ubojstvo povisi kaznu s 10 na 15 godina, za žrtvu je prekasno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:22