'Vrtići će raditi dulje, a upisi će biti cijele godine'

Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dr. Marin Strmota prvi je demograf u izvršnoj vlasti u Hrvatskoj.

Riječ je o 31-godišnjem znanstveniku s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pred kojim su velika očekivanja: Hrvatska je jedna od 15 država s najstarijim stanovništvom na svijetu, broj novorođene djece pada, a broj iseljenika raste. Protekle Vlade redovito su donosile populacijske i obiteljske politike, no činile su jako malo.

Stižu najave da će i ova Vlada donijeti svoju obiteljsku politiku?

- Imamo četiri dokumenta koja su donesena u 20-ak godina i u svakom ima dobrih elemenata, stoga nam ne treba novi. Posljednji je dokument iz 2015. Ono što želimo napraviti 2017. jest strategija provedbe tih mjera. Dakle, dokument u kojem će jasno stajati kada ćemo i što napraviti, s jasnim rokovima i odgovornim tijelom.

Što je prvo što želite zacrtati u strategiji?

- Institucionalna pomoć zaposlenoj ženi majci, odnosno usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza. To je od presudne važnosti, nešto na čemu moramo početi raditi odmah. Cijeli je niz mjera tu: od radnog vremena vrtića - usklađivanja s radnim vremenom roditelja, pitanje rada vrtića tijekom ljeta, omogućavanje upisa tijekom cijele godine. Treba posebnu pažnju posvetiti izračunu troška boravka djece u vrtiću i prema tome odrediti subvencioniranje u cilju financijskog rasterećenja roditelja s više djece.

Predškolski je odgoj u nadležnosti lokalnih zajednica i tu s državne razine ne možemo stvari mijenjati lako i brzo, ali krećemo u razgovore s načelnicima i gradonačelnicima da vidimo kako se radno vrijeme može prilagoditi radnom vremenu roditelja.

Ali lokalni proračuni ne mogu izdržati smanjivanje cijena vrtića ili zapošljavanje dodatnog kadra.

- Svjesni smo toga. Stoga krećemo u razgovore, idemo vidjeti može li i država tu pomoći decentraliziranim sredstvima.

Imate li tu podršku Ministarstva financija?

- Da, zasad imamo potpunu potporu za svoje mjere. U 2017. osigurano nam je 157 milijuna kuna, a za 2018. zagarantirano 300 milijuna kuna na konto roditeljskih naknada. Vjerujemo da će u sljedećim godinama gospodarskim rastom biti stvoren prostor i za neke druge pronatalitetne mjere.

Obećavali ste delimitiranje roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci dopusta, ali ipak ste samo digli maksimalni iznos sa 2660 na 4000 kuna. Niste potpuno ukinuli limit i izjednačili naknadu s plaćom roditelja.

- Delimitiranje je naš krajnji cilj. Krenuli smo s povećanjem limita, i to ne beznačajnim, te dizanjem naknada za nezaposlene. To na godišnjoj razini stoji oko 300 milijuna kuna. Nakon godinu dana napravit ćemo evaluaciju i vidjeti kako mjera djeluje i možemo li dodatno dići ili ukinuti limit.

A 1000 eura za novorođeno dijete?

- Vlada nije odustala ni od jedne mjere. Za 2017. trebali smo odlučiti hoćemo li povećati limit roditeljskih naknada ili uvesti 1000 eura. Odlučili smo se za roditeljske naknade, u čemu nas je podržala struka.

Najavili ste novi Zakon o rodiljnim naknadama...

- Da, međutim ne prije 2018. Promjene roditeljskih naknada ići će kroz izmjene zakona, a tijekom 2017. predložit ćemo novi, znatno pojednostavljen zakon.

Dugo se najavljuje reforma dječjeg doplatka. Što nas tu očekuje?

- Smatram da dječji doplatak treba biti demografska, a ne socijalna mjera. To treba biti pravo svakog djeteta, a ne samo socijalno ugrožene djece, novac kojim država na sebe preuzima dio financijskog aspekta odgoja djeteta - svakog djeteta u istom iznosu. Socijalno ugroženoj djeci standard treba dodatno popravljati kroz mjere namijenjene obiteljima u riziku od siromaštva. Sklon sam prijedlogu da se sadašnja sredstva za dječji doplatak, što je oko 1,5 milijardi kuna, restrukturiraju i formira se univerzalni doplatak za svu djecu. Sve mjere koje ćemo predlagati ići će u smjeru stvaranja “proračuna za djecu”, jedne objedinjene stavke kojom će upravljati Ministarstvo za demografiju.

Kako namjeravate zaustaviti rastuće iseljavanje?

- Prema prvim pokazateljima, Hrvatska trenutačno ima samo nešto više od četiri milijuna stanovnika. Što prirodnim putem, što iseljavanjem, u zadnjih pet godina nestalo je oko 250.000 stanovnika. To su dramatične brojke, osobito što se mahom iseljavaju mladi ljudi i obitelji, koji se ne vraćaju. Cjelokupne mjere Vlade te porezna reforma usmjerene su na jačanje gospodarstva i rast standarda stanovništva.