Vujčić: 'Hrvatska budućnost ovisi o bankarskoj uniji'

Poput metafore iz nekog od lošijih razdoblja Hollywooda potres od pet stupnjeva Richterove ljestvice uzdrmao je Tokio upravo u trenutku dok je žestoka rasprava između MMF-ove izvršne direktorice Christine Lagarde i njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea dosezala razinu ozbiljnog sukoba stavova.

Iako su i Lagarde i Schäuble u kasnijim neformalnim razgovorima pokušavali umanjiti razmjere njihova neslaganja, pitanje “treba li se Europa po svaku cijenu pridržavati čelične financijske stege koju joj nameće Njemačka” ostalo je visjeti otvoreno.

- Sukob na liniji Lagarde - Schäuble oko politike štednje između MMF-a i Europske Unije definitivno je ovdje najjača tema u svim neformalnim razgovorima - rekao nam je jučer telefonom iz Tokija guverner HNB-a Boris Vujčić.

Linić nedostupan

O ostalim pregovorima u kojima aktivno sudjeluje Hrvatska Vujčić jučer nije bio spreman govoriti, jer osim čvrsto naguranog rasporeda sastanaka ništa još nije definirano, a ministar financija Slavko Linić telefonom je cijeli dan ostao nedostupan.

Hrvatska budućnost je čvrsto vezana uz sudbinu nove europske bankarske unije - također čvrsto oslonjene na zacrtanu politiku štedljivosti i monetarne sigurnosti - o čijoj se strukturi također raspravlja na marginama tokijskog zasjedanja. Očekuje se da će unija zaoštriti uvjete bankarskog poslovanja u svim zemljama EU, pogotovo onima koje nisu u eurozoni.

- Kako mi sljedeće godine ulazimo u EU, a ostajemo izvan eurozone još jedno ozbiljno razdoblje, to se nas itekako tiče jer može dovesti do značajnih materijalnih posljedica - rekao je Vujčić.

Prema prijedlogu koji je u rujnu iznio predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, a u nekoj bi varijanti trebao biti usvojen u prosincu, Europska središnja banka ubuduće bi mogla uskratiti dozvolu bankarskog poslovanja bilo kojoj od 6000 banaka koje danas posluju u eurozoni. Kako većina hrvatskih banaka svoje majke ima unutar bankarskog sektora eurozone, a država je dosad obilna sredstva povlačila iz dviju najvećih banaka, zabrinutost nije bez osnove.

Sukob MMF-EU

Sukob na liniji MMF - EU (a zapravo Njemačka) pokazao se u svojoj dosad najoštrijoj formi tijekom četvrtka kada je u žestokoj razmjeni replika na prije pripremljene govore njemački ministar financija Wolfgang Schäuble optužio MMF da “minira europske procese oporavka”. Schäubleov argument temeljio se na prijedlogu Christine Lagarde da se zemljama na periferiji eurozone omogući predah od žestokih mjera štednje koje su opasno stisnule njihove ekonomije.

- Kada se postignu određeni dogovori o srednjoročnim ciljevima, veoma je štetno za međusobno povjerenje ako druga strana odjednom promijeni smjer akcije - upozorio je Schäuble.

Ljuti Nijemci

Schäubleovu oštru reakciju izazvao je stav MMF-a da se zemlje eurozone ne trebaju slijepo pridržavati strogih ciljanih stopa deficita ako se rast uspori više nego što je u prijašnjim projekcijama zacrtano. Ta teza Christine Lagarde, doista je neuobičajena za stari konzervativni MMF. Zemljama koje unatoč primjeni dogovorenih mjera probiju granicu planiranog deficita treba dopustiti aktivaciju “automatskih stabilizatora” - pojačanu potrošnju na socijalu uz niže porezne stope, kako bi oslabjela ekonomija dobila poticaj za rast. Njemačka, naravno, misli drukčije.