Hrvatski znanstvenik s međunarodnom karijerom dr. Ivan Đikić poslao je prije dva dana premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu temeljitu analizu prakse plagiranja aktualnog ministra znanosti Pave Barišića. Popisao je devet specifičnih slučajeva u kojima se prema njegovom sudu radi o plagijatu, neetičnom preuzimanju tuđih ideja i korištenju copy/paste funkcije članaka s Wikipedije u znanstvenom radu.
U utorak ujutro poslao je i priopćenje hrvatskim medijima u kojem objašnjava zašto se osobno angažirao oko slučaja ministra Barišića. Možete ga pročitati OVDJE.
Na njegovo su priopćenje i analizu reagirali prof. dr. Miroslav Radman (Francuska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Parizu, MEDILS, Split) i prof. dr. Slobodan Vukičević (Sveučilište u Zagrebu, HAZU).
- Stručne rasprave, akademske, pravne i ostale, tiču se kompetentnih stručnjaka i institucija, i - sve do njihovih zaključaka - nemaju razloga ni mjesta na nivou javnosti. U protivnom, gdje bi vodio takav izopačeni proces ako se proširi u medijsko metastaziranje prijevremenih rasprava svih stručnih djelatnosti? U kaos koji bi bio smrt tih djelatnosti - istaknuo je Radman te izrazio sumnju u Đikićeve motive:
- Usto, samoinicijativno inkvizicijsko moraliziranje potiče sumnju u prirodu motivacije i moral moralizatora. Ne vidim ništa pozitivno u metodama recentnog medijskog predatorstva ciljanog na osobu profesora Pave Barišića. Dapače, radi se o degradaciji kulture civilnog društva od strane akademskih građana od kojih se očekuje njeno obogaćenje i oplemenjivanje.
Prof. dr. Vukičević prozvao je Đikića da je poslao pismo gotovo identično prvotnoj prijavi za plagijat:
- Pismo dr. Đikića sadržajno je gotovo identično prvotnoj prijavi za plagijat koju je protiv dr. Barišića nekolicina nastavnika uputila prije gotovo šest godina. Tu su prijavu pisali znanstvenici koji su – za razliku od dr. Đikića – većim dijelom aktivni na znanstvenome području kojim se inkriminirani članak i bavi. A dva su Etička povjerenstva ovu prijavu odbacila još prije nekoliko godina. Treće je pak povjerenstvo djelovalo u uvjetima u kojima su ga bila napustila tri člana, a njegov je predsjednik, kao prononsirani politički aktivist, suočen s optužbama za sukob interesa upravo u odnosu na dr. Barišića. Uostalom, doista je neobično da dr. Đikić plagirajući (već odbijene) prijave za plagijat kani, iz daljine Palo Alta, promijeniti razinu profesionalne etike u hrvatskoj znanosti. Ovakve rasprave odvlače fokus s ključnih problema u hrvatskoj znanosti i izlaze iz akademske u političku sferu djelovanja sto nije način rješavanja takovih problema. Hrvatska ima niz izvrsnih znanstvenika i ne postoji niti jedan razlog da novinari stalno izvlače kao mjerilo znanstvene etičnosti one koji ne sudjeluju u hrvatskom svakodnevnom znanstvenom životu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....