Za javnu upravu trošimo više nego Njemačka: Za božićnice i prijevoz lani dali 4 milijarde kn

ZAGREB - Prosječna neto plaća u zdravstvu danas iznosi 6063 kune, što je četvrtinu više nego prije šest godina. Sličan rast plaća u tom su razdoblju imali i drugi sektori javne uprave, poput obrane i zdravstva, a taj je trend mahom slijedio i privatni sektor. Međutim, masa plaća ili iznos koji je državni proračun u tom razdoblju morao osigurati kao naknadu zaposlenima porastao je mnogo više, oko 40 posto.

Plaće su ‘u prosjeku’

Na njih je otišla četvrtina ukupnog povećanja proračuna u tom razdoblju. Država je 2004. godine za zaposlene u javnom i državnom sektoru izdvajala 22,2 milijarde kuna, a lani je taj iznos dosegao čak 31,2 milijarde kuna.

Razlog za takav raskorak, čini se, leži u povećanju raznih prava i broja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi do kojih je došlo tijekom proteklih šest godina. Dok je ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj u tom razdoblju povećan za oko 85 tisuća ili šest posto, samo je u obrazovanju i zdravstvu porastao za gotovo 22.000.

Ti podaci iznova potvrđuju da je veći problem hrvatske javne uprave u njenoj brojnosti , nego u visini plaća. Po iznosu koji iz proračuna izdvaja za plaće Hrvatska je, u usporedbi s drugim zemljama, “u prosjeku”.

Nijemci se vratili disciplini

Međutim, s udjelom mase plaća u BDP-u od 10,2 posto na javnu upravu troši više od mnogih zemalja u regiji, premda manje od većine razvijenih zemalja.

Koliko je to važno za ekonomiju potvrđuje Njemačka, jedna od najkonkurentnijih zemalja na svijetu koja istodobno najmanje troši na plaće zaposlenih u javnoj upravi, tek 7,4 posto BDP-a. Iako je tijekom 90-ih godina, nakon unifikacije, došlo do velikog rasta plaća i pada konkurentnosti ekonomije, Njemačka se brzo vratila disciplini. Zahvaljujući vrlo umjerenom rastu plaća proteklih godina, u razdoblju od 2000. do 2009. cijena rada u toj zemlji porasla je tek 7 posto. Usporedbe radi, u PIIGS zemljama (Grčka, Italija, Irska, Portugal, Španjolska) cijena rada je u tom razdoblju porasla čak 31 posto.

Kriza sve razotkrila

Kako je rast plaća u javnom sektoru glavni orijentir za kretanje plaća u privatnom sektoru, za konkurentnost ekonomije vrlo je važan umjeren rast plaća. A kriza je prilično razotkrila koliko je doista snažna ekonomija pojedine zemlje.

Agencije za podobne

Premda se godinama govori o višku zaposlenih u javnom i državnom sektoru koji i dalje buja, Vlada je tek u aktualnom programu gospodarskog oporavka odlučila do 31. ožujka iduće godine donijeti registar zaposlenika u javnom sektoru. Godinama se govori o brojci od 245.000 zaposlenih i nevjerojatno je da do sada država ne zna konkretan broj zaposlenih koje plaća iz proračuna. Drugi korak trebalo bi biti smanjenje broja zaposlenih za pet posto. Istim programom Vlada je tek sada odlučila smanjiti i brojku od stotinjak agencija i zavoda na koje iz proračuna odlaze milijuni kuna mjesečno. Javna je tajna da su uprave te agencije i zavodi poslužili za zbrinjavanje adekvatnih kadrova. Samo, primjerice, u Agenciji za javno-privatno partnerstvo radi 14 zaposlenika s mjesečnim proračunom od gotovo pola milijuna kuna, a ne rade gotovo ništa.

I Svjetska banka već godinama ponavlja da bi Hrvatska morala imati manje brojnu, ali više učinkovitu javnu upravu, koja će biti plaćena prema učinku. O nužnosti donošenja novog zakona o radu kojim bi se ukinula “uravnilovka” počelo se govoriti još 2005. godine, ali do današnjeg dana nije donesen.

Balerine i piloti

Anton Palarić, tadadašnji državni tajnik, žalio se da je teško definirati objektivne kriterije za vrednovanje radnih mjesta jer se svaka struka smatra povlaštenom. - Balerine kažu da njihova karijera rano završava, piloti smatraju da je njihov posao odgovoran, medicinske sestre smatraju da rade naporno... - govorio je Palarić prije pet godina, a situacija je i pet godina poslije ista.