Za naš kultni hotel vlasnik luksuznog restorana u New Yorku nudio 2,03 mil. eura, ali nije uspio!

Na Trgovačkom sudu u Dubrovniku okončana je javna dražba hotela "Pracat", koji je svojedobno poslovao u sklopu otočnog poduzeća "Hoteli Lopud".

Za kupnju objekta koji se nalazi na prestižnoj lokaciji uz samu lopudsku rivu natjecala su se četiri kandidata: zagrebačke tvrtke "Benek" i "Trans auto", tvrtka "Gaznafta Investments" iz Bala u Istri te poduzetnik Željko Ivan Tomić, inače Lopuđanin s privremenom adresom u New Yorku, gdje je vlasnik luksuznog restorana "Dubrovnik".

Početna cijena hotela iznosila je 882 tisuće eura, a unatoč činjenici kako su se za tu nekretninu prije dražbe zanimali brojni potencijalni kupci, do početka javnog usmenog nadmetanja uplaćene su samo četiri jamčevine u pojedinačnom iznosu od 88.200 eura. Prema uvjetima vrlo dinamične, a na trenutke i filmski dramatične licitacije, cijena se mogla podizati za najmanje 10 tisuća eura, a najviše za 40 tisuća, piše Slobodna Dalmacija.

Na dražbi je tvrtku "Benek" zastupao vlasnik i direktor Alan Bence, inače vlasnik dijela propalog kompleksa "Bjelolasica" kod Ogulina, zastupnik "Trans auta" bio je vlasnik i jedan od direktora tvrtke Pero Klarić, široj javnosti poznat kao iskusni trgovac rabljenim vozilima, istarsku je tvrtku predstavljala odvjetnica Mirka Balić Delić iz odvjetničkog društva "Matana & partneri", dok je dolaskom iz SAD-a ugostitelj Tomić osobno sudjelovao u nadmetanju.

Početna cijena od 882 tisuće eura je brzo rasla, ali nakon dostizanja iznosa od milijun eura odustao "Trans auto", dok je prag odustajanja za tvrtku "Benek" bio iznos od 1,2 milijuna eura. Kao u filmu o događajima na njujorškom Wall streetu uslijedilo je nadmetanje dvaju preostalih takmaca.

Tonći Plazibat/Cropix

Neslužbeno smo doznali da je Tomić "rođeni Dubrovčanin, odnosno Pilar koji je veliki dio djetinjstva proveo na otoku za koji je emotivno vezan". Prema riječima svjedoka te dražbe, moglo se zaključiti kako je Lopuđanin s američkom adresom ”"rcem i dušom dizao cijenu na dražbi", jer je stari hotel, navodno, želio kupiti za sina koji je izrazio želju da se vrati u domovinu.

Posljednja Tomićeva dražbena ponuda bila je podizanje cijene na 2,03 milijuna eura. No, odustao je nakon što je opunomoćenica istarske tvrtke podigla cijenu na konačnih 2,04 milijuna eura, što je iznos kojem se malo tko nadao.

Međutim, time prodaja hotelskog objekta još nije završena, jer s obzirom na činjenicu da je hotel "Pracat" pod preventivnom zaštitom kao kulturno dobro, pravo prvokupa po izlicitiranom iznosu u zakonskom roku od 60 dana mogu iskoristiti Grad Dubrovnik, Županija dubrovačko-neretvanska i država. Ako odustanu, slijedi potpisivanje ugovora te kupac u roku 30 dana mora uplatiti dražbom ponuđeni iznos.

Inače, stečajni upravitelj Mato Marić nam je rekao kako je stečaj nad poduzećem "Hoteli Lopud" otvoren u svibnju 2001. te je bio zatvoren relativno brzo, već koncem lipnja 2006. godine. Hoteli "Grand" i "Lafodia" su dobili nove vlasnike, ali su neriješeni imovinsko-pravni odnosi vezani uz "Pracat" odgodili njegovu prodaju.

Tek kad je pravosuđe konačno izreklo svoj pravorijek stekli su se uvjeti za njegovu prodaju. Time je na hotel, kapelicu i vrta koji su dio imovine tvrtke u stečaju stavljena "točka na i". Preostaje još dovršiti mogući postupak prvokupa, te nakon uplate dražbom postignute cijene na račun Stečajne mase "Hoteli Lopud" slijedi raspodjela novca vjerovnicima od kojih je daleko najveći Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Podsjetimo kako je cjelokupni stečajni postupak tekao "glatko", jer nije zabilježena ni jedna tužba ili žalba. Hotel "Pracat" se nalazi pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture do listopada 2024. godine.

Valja se nadati kako će nakon obnove prema strogim uputama konzervatora turistički iznova zaživjeti, slično kao luksuzna i nadaleko poznata istarska "Stancija Meneghetti" koja je u vlasništvu tvrtke koja je na Trgovačkom sudu kupila posljednji preostali objekt "pokojne" lopudske hotelske tvrtke u kojoj su prije Domovinskog rata radile generacije stanovnika Elafita.