VRAĆANJE DUGOVA

Za otplatu starog duga s kamatom do 6,25% ministar planira novi zajam sa 3% kamate

 BRUNO KONJEVIĆ / HANZA MEDIA

Država do travnja mora vratiti više od 16 milijardi kuna. Banke i mirovinci puni su novca i spremni su državu financirati po puno povoljnijim uvjetima

Okupljanje nekoliko stotina ulagača na konferenciji Euromoney u Beču ministar financija Zdravko Marić ocijenio je kao dobru priliku da im predstavi Hrvatsku s obzirom na to da se na međunarodnom tržištu uskoro sprema posuditi oko 11 milijardi kuna ili 1,5 milijardi eura.

Kako je sam rekao, ulagačima je važno prodati “dobru priču”, a on misli da je Hrvatska ima. U razgovoru na samom početku konferencije ipak je najprije morao odgovoriti na pitanje koje se odnosi na najveću slabost hrvatske ekonomije, a to je veliki udjel javnog duga u BDP-u.

Povoljan trenutak

Ministar se pohvalio da je on lani smanjen prvi put u novijoj povijesti i da će se nastaviti smanjivati, ali voditelj intervjua je primijetio da to i nije neko veliko postignuće. “Možda nije za engleskog novinara”, kaže Marić, “ali za ulagače jest.”

- Proračunski deficit sveli smo ne unutar tri, nego unutar dva posto, a javni dug smanjili za 2,5 postotnih poena. Odabrali smo dobar trenutak za zaduženje, početak godine, i imamo dobru priču. Investitori na nju gledaju pozitivno - izjavio je Marić na marginama konferencije koja se ove godine uglavnom bavi tržišnim nesigurnostima uslijed dolaska Trumpa, Brexita i predstojećih izbora u zemljama EU.

Unatoč rastućoj nesigurnosti, pa i početku rasta kamatnih stopa u SAD-u, Marić ističe da su uvjeti u Europi povoljni te da bi i dalje trebali ostati dobri, a Hrvatska ima “svoje argumente”. Na pitanje koji su drugi argumenti koji čine “dobru priču”, Marić izdvaja poreznu reformu, ali i sve druge reforme koje trebaju uslijediti - javne uprave, zdravstva i obrazovanja.

Do kraja ovog mjeseca Ministarstvo financija predstavit će i dugo najavljivanu strategiju upravljanja javnim dugom. Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija za upravljanje javnim dugom, koji je s ministrom Marićem došao osluhnuti bilo ulagača, kaže da je cilj, među ostalim, kadrovski ojačati taj segment, što nije jednostavno s obzirom na to da je teško konkurirati privatnom financijskom sektoru.

Ključni datumi

Osim zaduživanja na međunarodnom tržištu, Ministarstvo financija ozbiljno se priprema i za domaće tržište jer već 8. veljače mora otkupiti desetogodišnju obveznicu u iznosu od 5,5 milijardi kuna.

Vrlo likvidno domaće tržište, ponajprije banke i mirovinski fondovi, čini se, željno iščekuje poziv države da joj posudi novac. Višak kuna u sustavu trenutačno se kreće na rekordnoj razini od oko 16,5 milijardi kuna.

Razgovori o refinanciranju domaćeg dijela duga počeli su ovih dana, a očekuje se da će novo izdanje biti kunsko i na rok od deset godina.

S obzirom na rekordan višak kunske likvidnosti u sustavu, analitičari Addiko Banka ne isključuju mogućnost da država kod novog kunskog izdanja premaši dospijeće te tako djelomično refinancira i dolarsko dospijeće u travnju. Budući da je potražnja privatnog sektora za kreditima i dalje skromna, država je i dalje vrlo poželjan klijent.

No, ključno je pitanje što će Ministarstvo financija ocijeniti kao povoljniju opciju.

Prema riječima jednog analitičara, uvjeti su trenutačno vrlo povoljni i država bi se na domaćem tržištu mogla zadužiti uz kamatu od oko tri posto i na dulji rok, od deset godina.

Niže prosječne kamate

Pretpostavlja se da bi se na eurskom tržištu mogla postići kamata i niža od tri posto.

Usporedbe radi, kunska obveznica koja dolazi na naplatu izdana je uz kamatnu stopu od 4,75 posto, a dolarska od 6,25 posto. Stoga bi se s ovogodišnjim refinanciranjima dugova trebala smanjiti i prosječna kamata koju država plaća na dug.

Po kojim će se uvjetima Marić na kraju zadužiti, ovisi, naravno, o tržišnim prilikama idućih tjedana i mjeseci. Percepcija Hrvatske kod stranih ulagača i rejting agencija, unatoč blagom poboljšanju, i dalje je vrlo varljiva.

Ocjena agencija

Nakon što je agencija S&P korigirala izglede zemlje iz negativnih u stabilne, o Hrvatskoj će se krajem siječnja i krajem ožujka oglasiti i druge dvije rejting agencije. Marić očekuje da će i one prepoznati “pozitivna makroekonomska kretanja te povoljno stanje javnih financija”. Međutim, da bi analitičare i ulagače, osobito strane, uvjerila da Hrvatsku čeka bolja perspektiva, Vlada će uskoro morati prezentirati malo čvršće reformske zahvate, s dugoročnijim reperkusijama. Regiju srednje i istočne Europe još se doživljava kao dobru investicijsku priliku, osobito u vrijeme velike neizvjesnosti, ali i rastućih rizika zbog globalnog kretanja kapitala. No, razlike među zemljama i njihovim ekonomskim politikama itekako su vidljive.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:22