Mjeru za očuvanje radnih mjesta u obliku sufinanciranja plaće radnicima, koju su dosad mogle koristiti ugrožene djelatnosti koje imaju pad prihoda od najmanje 60 posto, iduća tri mjeseca moći će dobiti i poslodavci koji imaju pad prihoda od najmanje 40 posto, a modificirana je i mjera skraćenog radnog vremena, pa će se sada moći dobiti maksimalno 2800 kuna po radniku koji ima skraćeno radno vrijeme do 70 posto, umjesto dosadašnjih 2000 kuna za maksimalno 50 postotno skraćeno radno vrijeme.

Ovo su najvažnije izmjene u postojećim mjerama koje su jučer u Banskim dvorima predstavili premijer Andrej Plenković i ministar rada Josip Aladrović, koje bi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trebalo odobriti u četvrtak nakon sjednice Vlade. Mjere će se koristiti za tri mjeseca, do kraja godine, i koštat će proračun dodatnih 350 milijuna kuna.

Otpis doprinosa

Dosad su potporu od 4000 kuna po radniku mogli dobiti svi oni kojima je zabranjen rad odlukama stožera i svi oni kojima je ograničeno poslovanje u djelatnostima prijevoza, turizma, ugostiteljstva, kreativne i event industrije, a koji su imali pad prihoda od najmanje 60 posto. Ubuduće će se ta mjera proširiti i za djelatnosti biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i sve s time povezane djelatnosti, te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz putnika. Poslodavci koji imaju pad prihoda od najmanje 40 posto moći će dobiti 2000 kuna po radniku, oni koji imaju pad prometa od 45 do 50 posto 2500 kuna, od 50 do 55 posto 3000 kuna, a od 55 do 60 posto 3500 kuna. I dalje ostaje maksimalna potpora od 4000 kuna za one koje imaju pad prometa od 60 i više posto. Za sve ove mjere ide i otpis doprinosa.

Novost je i to što se više neće gledati pad prihoda u odnosu na jedan mjesec (primjerice rujan 2020. i rujan 2019.), nego će se računati pad u odnosu na drugi i treći kvartal. Iznimka će biti sektori kojima je rad ograničen odlukama stožera, poput ugostitelja, koji će moći birati hoće li im se računati pad na mjesečnoj ili kvartalnoj bazi. Poboljšana je i mjera skraćenja radnog vremena. Sada je bilo moguće dobiti potporu od najviše 2000 kuna po radniku koji ima za 50 posto skraćeno radno vrijeme. Sada će se moći dobiti potpora od maksimalno 2800 kuna za 70 posto skraćeno radno vrijeme. To znači da radnik može raditi jedan i pol dan u tjednu, a država će mu platiti ostala tri i pol dana. I na tu mjeru neće se plaćati doprinosi, a i ona će se stupnjevati. To, primjerice, znači da ako radnik ima za 60 posto skraćeno radno vrijeme, poslodavac će dobiti 2400 kuna. Dosad je ovu mjeru koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika. Mikropoduzetnici će pak imati pravo na potporu od 2000 do 4000 kuna bez obzira na djelatnost.

Investicijski rejting

Sve mjere primjenjivat će se od 1. listopada, a u Vladi procjenjuju da će se ukupan iznos potpora do kraja godine popeti na 7,2 milijarde kuna, a uz otpise, iznos se penje na više od 10 milijardi kuna.

- Pravodobno smo se snašli s aranžmanima s HNB-om, mirovinskim fondovima, na tržištima kapitala. Osigurali smo da svi u Hrvatskoj imaju plaće i mirovine. Pritom smo zadržali investicijski kreditni rejting i idemo prema eurozoni - poručio je Plenković. Podsjetio je kako je Hrvatska u pandemiji uspjela zadržati zaposlenost na razini prije krize. Tako je 29. veljače bilo milijun i 542 tisuće osiguranika, a 15. listopada 3210 više.

- Naš je cilj bio da mjerama omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, očuvamo likvidnost, omogućimo što bolju sezonu te osiguramo da imamo manji pad od predviđanog - poručio je. Dosad je kroz različite mjere HZZ-a privatnom sektoru isplaćeno 6,85 milijardi kuna, a sindikati su na sastancima tražili da se ograniči davanje otkaza za radnike pod mjerama. - Imamo različite stavove HUP-a i sindikata. Dogovor je da ćemo zaprimiti njihove prijedloge, ali generalni je smjer da za one radnike za koje se mjera koristi, ne može doći do otpuštanja. Spor je oko toga može li doći do poslovno uvjetovanog otkaza - rekao je Aladrović te otkrio kako je dosad više od 100 milijuna kuna vraćeno HZZ-u jer se nisu poštovali uvjeti.