Zabrinjavajući podaci: U primarnoj zaštiti nedostaje 207 obiteljskih liječnika i 104 ginekologa

U Hrvatskoj u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a nedostaje 207 liječnika obiteljske medicine i 104 ginekologa te je nužno raspisati nove specijalizacije kako bi se povećao broj liječnika u primarnoj zaštiti, poručili su u srijedu iz Hrvatske liječničke komore (HLK).

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebaju ići u smjeru osiguravanja boljih uvjeta rada liječnicima u PZZ, jer su upravo uvjeti rada glavni razlog odlaska mladih liječnika iz Hrvatske, priopćeno je nakon sastanka o stanju i budućim rješenjima u obiteljskoj medicini i ginekologiji na kojemu su sudjelovali predstavnici HLK-a, Ministarstva zdravstva i HZZO-a.

Primarna zdravstvena zaštita troši mali dio proračuna HZZO-a i uz manja, dodatna ulaganja u ovaj dio zdravstva, građani bi, kao i sam zdravstveni sustav, ostvarili najveće koristi, ocjenjuju.

HLK ističe kako je, uz postojeći manjak obiteljskih liječnika, zabrinjavajuće i to što su oni prosječno stari 52 godine, a čak njih 33 posto je starije od 60 godina. Među njima su i 184 liječnika obiteljske medicine koji su stariji od 65 godina te su navršili godine za odlazak u mirovinu. Situacija je jednako loša i s ginekolozima u PZZ-u kod kojih u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a nedostaje čak 31 posto ginekologa tj. njih 104.

Naime, 46 timova nema stalno zaposlenog ginekologa (nositelj tima), a 58 timova uopće nije ugovoreno. Jedan primarni ginekolog prosječno skrbi o 5500 pacijentica, što znači da najmanje 250.000 žena nema odabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj skrbi u javnom zdravstvu. Ginekolozi su u PZZ-u, s 54 godine, prosječno čak i nešto stariji od specijalista obiteljske medicine, a najteža situacija je u Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Predstavnice HLK istaknule su na sastanku kako je nužno povećati broj liječnika što bi rezultiralo smanjenjem prosječnog broja pacijenata po liječniku, timove administrativno rasteretiti radi povećanja kvalitete i učinkovitosti, donijeti ujednačene smjernice za dijagnostiku i terapiju. Smatraju potrebnim i omogućiti praćenje ishoda liječenja, prikaza svih postupaka u radu te poticati provođenje preventivnih programa.

Neulaganje u PZZ, od kojega se očekuje da zbrine 80 posto zdravstvenih potreba hrvatskih građana kako bi se rasteretio skuplji bolnički sustav, dovelo je do neracionalnosti u zdravstvu, manje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima kao i lošijih ishoda liječenja, no u razdoblju pandemije, prema izvještaju HZZO-a za 2020. godinu, upravo su liječnici obiteljske i opće medicine imali rast broja kontakata s pacijentima.

"Ovakva situacija u kojoj istovremeno raste broj kontakata s pacijentima, a pada broj liječnika u PZZ-u, opstaje na pojačanom radu i entuzijazmu liječnika, što je dugoročno neodrživo", navodi se u priopćenju.